Peciva: svestrana osnovna namirnica
Pod pojmom „peciva” podrazumijevaju se namirnice od žitarica i proizvoda od žitarica, koje se određenim postupkom, odnosno pečenjem, prerađuju u različite proizvode. Peciva se mogu podijeliti u tri velike skupine: kruh, mala peciva i slatka peciva.
Peciva imaju ova posebna svojstva
Naziv „peciva” generički je naziv za hranu sa žitaricama ili proizvodima od žitarica kao glavnim sastojkom. Trajna peciva imaju dulji rok trajanja uslijed manjeg udjela vlažnosti. U peciva se ubrajaju i kruhovi, mala peciva, trajna peciva i slatka peciva. Keksi i kolačići ubrajaju se u podskupinu trajnih peciva.
Što su mala peciva?
Pod pojmom „mala peciva” kod peciva se podrazumijevaju proizvodi od tijesta za kruh koji ne teže više od 250 grama. To, na primjer, mogu biti žemljice, roščići, kiflice, pereci, kroasani i klipići. Ta mala peciva u većini se kućanstava ubrajaju među omiljene namirnice za doručak i redovito se konzumiraju.
Što se ubraja pod peciva?
Kolačići i keksi često se svode pod nadređeni pojam „peciva”. Budući da su u njima većinom sadržani šećer i drugi dodaci te zato što su njihova veličina, oblik i vrsta posluživanja drukčiji, ta se peciva ne ubrajaju u kategoriju kruha. Također, tu se ne ubrajaju krekeri ni druga slana peciva. Posebno ukusna peciva, koja se rado jedu uz popodnevnu kavu, su kolači i torte, krafne i razna slična peciva.
Što su trajna peciva?
Među trajna peciva ubrajaju se keksi, medenjaci, keksi poput florentinaca, napolitanke, slani keksi, dvopek, krekeri i grickalice. Keksi su, na primjer, klasični keksi, kolačići, keksi od maslaca, dvostruki keksi ili „ruski kruh”.
Što su slatka peciva?
Općenito gledano, pod slatkim pecivima podrazumijevaju se svi pekarski proizvodi koji sadrže više od 90 posto brašna te najmanje 10 posto masti i šećera. Slatka peciva proizvode se od tijesta koja se peku, prže ili proizvode drukčijim postupcima i uz upotrebu proizvoda od mljevenih žitarica pomiješanih sa škrobom, masti i šećerom. U skladu s time, i trajna peciva ubrajaju se u slatka peciva ako je taj uvjet ispunjen. Posebni su oblici dijetalna, odnosno bezglutenska peciva. Među slatka peciva ubrajaju se slatka pita, kore za tortu, mramorni kolač, rolada, torte, torte s kremom od maslaca, kolači s maslacem, lisnata peciva, kolači s posipom, bečke kocke, kolač od kvasca kao što je medeni kolač i kolač s makom. Trajna peciva su, na primjer, keksi, trajna peciva od lužnatog tijesta, medenjaci, kolač s medom, domino kocke, trajna peciva od oblatni, dvopek, biskvit, oblatne za pečenje, „ruski kruh” i makroni.
Koliko vrsta kruha postoji?
Kada je riječ o kruhu, postoje regionalne i sezonske varijacije, ali se mogu napraviti grube podjele: pšenični kruh, raženi kruh, miješani pšenični i raženi kruh, hrskavi kruh, zatim i posebniji kruh poput kruha od tri zrna, kruha od četiri zrna, zobenog kruha, kukuruznog kruha, kruha od heljde, kruha s grožđicama, kruha sa začinima ili kruha od svježeg sira. Brojne su vrste kruha osmislili pekari i nije svaki kruh dostupan u svakoj pekari. Postoji otprilike 300 vrsta kruha.
Odakle izvorno potječu peciva?
Kruh se ubraja u osnovne namirnice. Proizvodi se otkad je čovjek udomaćio uzgoj žitarica. No nije samo kruh, već su i razne vrste peciva važan sastavni dio čovjekove osnovne prehrane. Iako se njihova konzumacija tijekom godina smanjila (kruh se, na primjer, tijekom srednjovjekovnog razdoblja smatrao sastavnim dijelom), i danas se u brojnim kućanstvima poslužuje na stolu. U Njemačkoj se konzumira više kruha nego u drugim europskim državama, no što se može pripisati velikom izboru i vrlo dobroj kvaliteti kruha.
Kada je sezona peciva?
Peciva su kao svjež proizvod dostupna tijekom cijele godine. Također, u svakom ih trenutku možeš pripremiti kod kuće ili kupiti zamrznute te kasnije odmrznuti i ispeći. I slatka peciva dostupna su svježa ili kao gotovi proizvodi s duljim vijekom trajanja, zamrznuta tijesta, gotove mješavine za pečenje, gotovo brašno te s gotovim nadjevima i punjenjima.
Za što se mogu upotrebljavati peciva i kako se trebaju čuvati?
Peciva nije potrebno dalje prerađivati u kuhinji, a mogu se kombinirati s maslacem, sirom ili marmeladom. Dok se kruh i mala peciva poglavito jedu tijekom doručka i večere, peciva i slatka peciva zbilja su ukusna uz popodnevnu kavu ili kao slasni međuobrok. Svježa peciva idealno bi se trebalo konzumirati unutar nekoliko dana i čuvati na suhom mjestu, najbolje u košari za kruh.
Ovo se nalazi u pecivima
Peciva kao što su kruh i žemljice važan su izvor ugljikohidrata. Na primjer, kruh od integralne pšenice sadrži brojna korisna dijetalna vlakna. Na 100 grama kruha sadržane su sljedeće hranjive vrijednosti: devet grama bjelančevina, 3,2 grama masti i 265 kalorija. Među njih ubrajaju se i vrijedne, nezasićene masne kiseline i mineralne tvari.
Za razliku od toga, slatka peciva i grickalice morali bi se konzumirati samo u ograničenim količinama jer debljaju. Ona su većinom bogata mastima i šećerima. Isprva se pod pojmom „slatka peciva” ne bi pomislilo na biskvit od cjelovitih žitarica ili slana peciva. Međutim, ona se odlikuju visokim, skrivenim udjelom masti te bi se stoga morala jesti u ograničenim i osviještenim količinama.