Slatka peciva: velika raznolikost peciva
Slatka peciva, proizvodi koji su relevantni za prehranu, u načelu se ubrajaju u skupinu pekarskih proizvoda. Kod slatkih peciva riječ je o posebnoj vrsti peciva, koja u pogledu sastava recepta moraju ispunjavati određene zahtjeve i propise.
Slatka peciva imaju ova posebna svojstva
Osnovni su sastojci slatkih peciva šećer, brašno i masti. Naravno, za pojačavanje i poboljšanje okusa dodaju se začini i arome. Osim toga, pekaru za pripremu slatkih peciva na raspolaganju stoje i brojni drugi dodatci. Među njih ubrajaju se, na primjer, različite vrste povrća te biljni prirodni proizvodi kao što su bademi, orasi i mak. Uz životinjske proizvode kao što su mlijeko, vrhnje, svježi sir i kreme, oni služe za upotpunjavanje i oplemenjivanje slatkih peciva. Po tim se posebnim sastojcima slatka peciva uvelike razlikuju od pekarskih proizvoda kao što su kruh i žemljice.
Različite sorte slatkih peciva
Slatka peciva mogu se podijeliti na razne skupine. Primjer za to su peciva od kvasca, kod kojih se tijesto slatkih peciva proizvodi uz upotrebu kvasca u okviru fermentacijskog postupka tipičnog za kvasac. Pletenice od kvasca, rolade od kvasca i kifle od kvasca poznati su predstavnici te skupine. Lisnato tijesto bogato je masnim sastojcima i oduševljava svojom posebnom konzistencijom.
Miješani kolači ukusni su i imaju dugačak vijek trajanja. Zbog svojeg sastava u pogledu cjelokupne mase, u koji se ubrajaju šećer, mast i brašno, također se ubrajaju u kategoriju slatkih peciva. To se odnosi i na peciva od mrvičastog tijesta u svim različitim pojavnim inačicama. Na primjer, od mrvičastog tijesta proizvodi se ukusno čajno pecivo, koje je također poznato slatko pecivo. I kod klasičnih biskvita za tortu riječ je o slatkim pecivima.
Varijanta s posebno dugačkim rokom trajanja: trajna peciva
Sasvim specifična vrsta proizvoda slatkih peciva, koja se odlikuju vrlo dugačkim rokom trajanja, takozvana su trajna peciva. Uz kekse, i medenjaci su poznati predstavnici trajnih peciva. Brojnim ljudima vjerojatno nije poznato da su dvopek, sočni makroni od sastojaka kokosa, vafle i biskvitna tijesta također slatka peciva u obliku trajnih peciva. Pod pojmom „mala peciva” kod peciva se podrazumijevaju proizvodi od tijesta za kruh koji ne teže više od 250 grama. To, na primjer, mogu biti kiflice/smotuljci, žemljice, roščići, pereci, kroasani i klipići.
Odakle izvorno potječu slatka peciva?
Na pitanje o podrijetlu različitih slatkih peciva ne postoji jednoznačan odgovor. Na primjer, za danas poznati božićni kolač zaslužan je dvorski pekar Heinrich Drasdo iz Torgaua (Saska). Za razliku od toga, krekeri su nastali od dvopeka, odnosno tijesta za tvrde kekse. Kvasna tijesta stara su gotovo jednako koliko i uzgoj pšenice, a prvi keks od maslaca proizveden je 1886. godine u Francuskoj.
Kada je sezona slatkih peciva?
Slatka peciva dostupna su tijekom cijele godine.
Za što se mogu upotrebljavati slatka peciva i kako se trebaju čuvati?
Upotreba slatkih peciva svestrana je koliko i njihovi pojavni oblici. Kolači se mogu poslužiti uz kavu, krekeri i slani štapići ukusni su kao mala grickalica za međuobrok, no mogu se poslužiti i kao grickalica tijekom zabava, a ukusni su i uz dip. Keksi su praktični za ponijeti na put, no ukusni su i uz kavu i čaj te se mogu dodati čak i desertima i drugim slasticama. Za razliku od toga, božićni se kolač – kao što mu i sâm naziv govori – tradicionalno poslužuje za Božić i jede narezan na kriške. Zapakirana slatka peciva u pravilu se moraju čuvati na hladnom, suhom i tamnom mjestu. Ona se mogu čuvati u skladu s navedenim rokom trajanja.
Ovo se nalazi u slatkim pecivima
Za razliku od toga, slatka peciva i grickalice morali bi se konzumirati samo u ograničenim količinama jer su najčešće bogata mastima i šećerom. Isprva se pod pojmom „slatka peciva” ne bi pomislilo na biskvit od cjelovitih žitarica ili slana peciva. Međutim, ona se odlikuju visokim, skrivenim udjelom masti te bi se stoga također morala jesti u ograničenim i osviještenim količinama.