Božićni kolač: slatki specijalitet
Božićni kolač tradicionalno je njemačko božićno pecivo koje se poglavito proizvodi od kvasnog tijesta. Poluokrugli oblik božićnog kolača stoga navodno podsjeća na Isusa kao djetešce na jastučiću.
Božićni kolač ima ova posebna svojstva
Božićni kolač tradicionalno se proizvodi od kvasnog tijesta s relativno visokim udjelom masti i šećera. U kvasno tijesto dodaju se i drugi sastojci, koji su zaslužni za karakterističan okus ovog kolača: suho voće i bademi te ekstrakt limuna i/ili naranče. Nakon pečenja kolač se premazuje mašću i posipa šećerom u prahu.
Posebnost: Dresdenski kolač
U 15. stoljeću se u području oko Dresdena ovaj kolač isprva nazivao „Striezel”, za što je zaslužan najstariji božićni sajam Njemačke „Dresdner Striezelmarkt”. To se tradicionalno pecivo nekoć na tomu sajmu svake godine u adventsko doba nudilo i prodavalo. Vremenom je također postalo uobičajeno peći veliki kolač „Landesherren Riesenstollen”, koji je često dostizao duljinu od jednog metra i težinu od nekoliko kilograma. August Jaki od Saske čak je 1730. godine naručio golemi božićni kolač težak 1,8 tona, koji se naposljetku podijelio na više od 20 000 porcija. Od tada se na sajmu „Striezelmarkt” tijekom 2. došašća slavi takozvani „Stollenfest”.
Registrirani zaštitni znak
U novije je doba kolač „Dresdner Stollen” postao međunarodno poznat, a tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine proglašen je registriranim zaštitnim znakom. Međutim, i u regijama kao što su Rudna gora, Harz, u Meißenu te u Erfurtu ovaj je kolač poznat već dugo vremena. Ondje postoje vlastiti tradicionalni recepti i prodavaonice.
Odakle izvorno potječe božićni kolač?
Tradicionalni vanjski oblik ovoga adventskog peciva nije se mijenjao gotovo 700 godina. Već se 1329. godine božićni kolač spominje u ispravama kao božićni dar biskupu Heinrichu I. von Grünberg u Naumburgu (Saale). U tadašnje su vrijeme kolači još bili iznimno siromašna peciva, predviđeni za post tijekom razdoblja došašća. Danas uobičajeni sastojci, kao što su maslac i mlijeko, pojavili su se tek tijekom 15. stoljeća uredbom „Butterbrief” („Dopis o maslacu”) pape Inocenta VIII., koji je dopustio da se umjesto vode i ulja upotrebljavaju mlijeko i maslac. Tek je dvorski pekar Heinrich Drasdo iz Torgaua (Saska) u recept naposljetku dodao sastojke koje i danas poznajemo, čime je posno adventsko pecivo poprimilo svoj današnji oblik.
Kada je sezona božićnog kolača?
Božićni kolač je – kao što mu naziv i govori – božićno sezonsko pecivo. U maloprodaji se najčešće može pronaći od listopada.
Za što se može upotrebljavati božićni kolač i kako se treba čuvati?
Božićni kolač sadrži brojne sastojke i odmah se može pojesti. Najčešće se jede poslijepodne uz šalicu kave. Božićni kolač u pravilu ima rok trajanja od nekoliko tjedana ako se čuva na hladnom i suhom mjestu.
Ovo se nalazi u božićnom kolaču
Dobar božićni kolač sadrži maslac i brojno suho voće.
kcal: 346 kcal
Ugljikohidrati: 51,5 g
Bjelančevine: 5,8 g
Masti: 13 g
Vitamin A: 142 µg
Vitamin B1: 0,09 mg
Vitamin B2: 0,16 mg
Vitamin B6: 0,12 mg
Vitamin C: 1 mg
Vitamin E: 2,2 mg
Kalcij: 58 mg
Željezo: 2 mg
Kalij: 226 mg
Magnezij: 29 mg
Natrij: 17 mg
