Sočni plodovi Dalmacije
Maslinovo ulje iz PZ Marina
Marina je malo mjesto na moru smješteno osam kilometara od Trogira. U samom centru mjesta nalazi se stara utvrda Kula, dok okolica obiluje maslinama starim i do 300 godina.
Bavljenje maslinarstvom utkano je u povijest ovog mjesta, što simbolizira i uljara iz nekih davnih vremena koja dan-danas stoji u središtu mjesta iako, nažalost, nije u uporabi.
Kao i u većini Dalmacije, većina mještana Marine bavi se tom starom tradicijom - maslinama i proizvodnjom maslinovog ulja.
Tradicija koja život znači
Procjenjuje se da u Dalmaciji postoji oko 4,5 milijuna stabala maslina, dakle više je maslina u Dalmaciji nego što Hrvatska ima stanovnika. Maslina voli sunce, a Marina ga ima napretek, zato ne čudi što su se lokalni stanovnici okupljeni u zadrugu Marina posvetili baš uzgoju maslina. Sve što zajedno uzgoje prerade u vrhunsko domaće maslinovo ulje koje plasiraju na tržište kroz poljoprivrednu zadrugu MARINA.
Kako bi olakšali posao i omogućili odlične uvjete za rad, nedavno su izgradili i veliku tvornicu za preradu sirovina. Nova uljara je vrlo moderna i opremljena najnovijom tehnologijom, dok se uzgoj i branje maslina i dalje odvija na vrlo tradicionalan način - nema velike razlike između današnje berbe i berbe od prije 100 godina.
Smokve s okusom domaćega
U Marini, pitoresknom dalmatinskom mjestu s oko 1000 stanovnika, smokve su posebno važne za tamošnje stanovnike jer zahvaljujući njima i maslinovom ulju poljoprivredna zadruga Marina zapošljava čak 54 zaposlenika. I ne samo to. PZ Marina surađuje s više od 1000 kooperanata i 270 zadrugara iz okolice Marine, što znači da cijeli kraj ima koristi od njihove proizvodnje zaista vrhunskih proizvoda. Od smokava se rade smokvenjaci i tradicionalni džemovi – kao da smokve nisu dovoljno dalmatinske, zadruga radi džemove i s dodatkom rogača, višanja i naranči.
Po čemu su smokve jedinstvene?
Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja, a beru se od lipnja do listopada. Kad se uberu, smokve se šalju u novu, modernu tvornicu u kojoj se prerađuju u džemove. Upravo taj spoj modernog i tradicionalnog pokazao se kao dobitna kombinacija za ove vesele zadrugare.
Tehnologija zadruzi omogućuje zaista visoke standarde proizvodnje i konkurentnost na tržištu dok se, zahvaljujući tradicionalnom uzgoju u koji su uključene čitave obitelji, cijeli posao i dalje čini više kao hobi nego kao posao.
Znanstvenici objašnjavaju kako su smokve izokrenuti cvjetovi, a smokvino drvo ne cvjeta kao drvo jabuke ili breskve. Njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije sazrijeva u voće koje jedemo, a ono nije samo jedna voćka, već njihov skup.
S malo ljubavi i puno truda
Sama berba je zaista obiteljski posao; iako se naporno radi, cijele obitelji su na okupu i vrijeme provode u zajedništvu, što olakšava ovaj težak posao.
Sav rad i trud se isplati jer je krajnji proizvod domaće ekstra djevičansko ulje visoke kvalitete. Ulje se radi od sorte maslina naziva oblica. Radi se o autohtonoj hrvatskoj sorti koju ćete prepoznati po bujnim stablima, gustim kuglastim krošnjama te vrhunskom ulju.
Mi smo ga sa zadovoljstvom zapakirali u liniju K-Favourites proizvoda inspiriranih hrvatskom kvalitetom., stoga - pronađi ga na našim policama i uvjeri se.
Ose koje život znače
Ali to nije jedino po čemu su smokve jedinstvene. Budući da cvjetaju iznutra, treba im specijalan proces oprašivanja, jer se ne mogu pouzdati u pčele i vjetar, a tu nastupaju smokvine ose.
Smokva ne može preživjeti bez tih osa koje šire njezin genetski materijal, a ose pak ne mogu živjeti bez smokvi jer tamo odlažu svoje larve. Ženka ose ulazi u mušku smokvu (usput rečeno, ne jedemo muške smokve). Krila ženske ose i njezini pipci se slome dok ulazi u mali prolaz u smokvu, pa kad jednom uđu, ne mogu višeizaći.
Muške bebe osa se rađaju bez krila, jer je jedina njihova funkcija da oplode ženke, tehnički njihove sestre i da prokopaju tunel iz smokve. Ženke osa rade sve dalje, donoseći polen. Nakon što osa umre u unutrašnjosti smokve, ona se razgrađuje, a koliko god to tužno zvučalo nužno je u procesu stvaranja ukusne smokve.
Smokvu treba znati uzgojiti?
Smokva je podrijetlom iz Male Azije, a kultivira se dulje od pšenice. Pripada porodici dudova i stablo je koje može doživjeti 50 do 70 godina.
Jedna je od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu, a posebno se veže uz mediteransku kulturu gdje se već tisućama godina ne mogu dogovoriti je li bolja kao hrana ili kao lijek za brojne zdravstvene tegobe.
Ljekoviti dijelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drveta. Smokve su odličan izvor kalcija, fosfora, magnezija, vitamina B, C, A i K. Pomažu u preveniranju dijabetesa jer se nakon njihove konzumacije može sniziti koncentracija glukoze u krvi.
Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm oborina godišnje. Budući da ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem, relativno dobro podnosi sušu i uzgoj na nekultiviranim terenima.
U potrazi za vodom korijen se prilagođava strukturi tla i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stijena. Ipak, u suvremenim nasadima s ugrađenim sustavom kap po kap korijenov sistem se razvija u plitkom sloju tla iz razloga što tamo nalazi dovoljne količine vode.
Suradnja s Kauflandom
"Domaći proizvođači udruženi da potrošačima diljem Hrvatske plasiraju vrhunske domaće proizvode – to je nešto što smo morali podržati! I zato od sada vrhunske domaće proizvode od smokava poljoprivredne zadruge Marina pronađite na policama Kauflanda...''
PZ Marina, 2020.
