Kokosova mast: kvalitetna biljna mast

Kokosova mast sadrži oko osam posto jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina te oko 92 posto zasićenih masnih kiselina. Bogata je laurinskom, miristinskom i kaprilnom kiselinom, sadrži vitamine B i E te je općenito lako probavljiva. Kokosova mast ne sadrži kolesterole – i to unatoč visokom udjelu zasićenih masnih kiselina. Ona se pozitivno odražava na ljudski sustav žila te može pojačati imunitet.

Domovina kokosove palme nalazi se u Indiji i prostoru jugoistočne Azije. Međutim, danas je zastupljena u svim tropskim regijama. Glavne su države uzgoja Brazil, Indonezija i Filipini. Kokosova mast dobiva se iz sušenog voćnog mesa kokosova oraha, odnosno kopre. Ovo voćno meso odlikuje se udjelom masti od oko 70 posto. Kokosova mast razlikuje se ovisno o načinu proizvodnje: nativna ili rafinirana. Nativna kokosova mast hladno se preša ili dobiva drugim poštednim postupcima, pri čemu se ne dodaju nikakve dodatne tvari. Za razliku od nje,rafinirana kokosova mast tretirana je kemijskim tvarima, izbijeljena i filtrirana. Pri tome se ne filtriraju samo neželjene tvari, već i arome i bojila te velik dio sadržanog vitamina E. Zasićene masne kiseline ostaju sačuvane u cijelosti. 

Kokosova mast iznimno je otporna na vrućinu te je stoga idealna za kratko prženje i prženje u dubokom ulju jela. Temperatura taljenja nalazi se tek pri oko 24 Celzijeva stupnja, zbog čega se u pravilu upotrebljava u čvrstu obliku. U kuhinji se pretežito upotrebljava rafinirana kokosova mast. Ona se upotrebljava kao osnova za torte, praline, vafle i preljeve . Nativna kokosova mast upotrebljava se kao aromatični dodatak jelima od ribe i riže te proizvodima od tijesta .

Ovako se treba čuvati kokosova mast

Kokosovu mast nije potrebno čuvati na hladnom mjestu: normalna sobna temperatura sasvim je prikladna. Međutim, mora se zaštititi od sunčeva svjetla. U takvim se uvjetima može čuvati oko dvije godine. Hlađenjem se rok trajanja još može znatno produljiti. Otvorena kokosova mast ne kvari se tako brzo kao druga ulja i masti.

Kokosova mast velikim se dijelom sastoji od laurinske kiseline, miristinske kiseline te masnih kiselina kao što je kapronska kiselina. Ne sadrži kolesterol i općenito je lako probavljiva. Kokosova mast bogata je zasićenim masnim kiselinama, zbog čega se dugo smatrala nezdravom. Međutim, sadržana laurinska kiselina pozitivno utječe na ljudsku tjelesnu dobrobit, čime se taj nedostatak kompenzira.