Maslinovo ulje: nezamjenjiv okus
Maslinovo ulje biljno je ulje iz područja Sredozemlja. Preša se iz koštice i pulpe maslina. Španjolska je glavni izvoznik, a za njome slijede Italija i Portugal.
Maslinovo ulje ima ova posebna svojstva
Maslinovo ulje ima vrlo intenzivan okus i svestrano je primjenjivo: za salate te za mariniranje i prženje mesa i ribe. Maslinova ulja danas postoje u različitim varijantama okusa. Pojedine sorte imaju intenzivnu, djelomice i zelenu boju, koja potječe od klorofila sadržanog u ulju. Za okus su karakteristične arome i polifenoli. Udio navedenih sastojaka razlikuje se ovisno o sorti i podrijetlu, zbog čega različita maslinova ulja imaju sasvim različit okus.
Odakle izvorno potječe maslinovo ulje?
Podrijetlo masline seže 8000 godina unatrag na divlji oblik stabla masline iz područja Sredozemlja. Uzgoj i kultivacija uslijedili su kasnije. Izvorni, divlji oblici potječu iz područja oko Gibraltara, Egejskog mora i Bliskog istoka. Nakon kultivacije, stablo masline proširilo se diljem mediteranskog područja. Maslinovo ulje prešalo se, skladištilo i njime se trgovalo već prije oko 5000 godina.
Kada je sezona maslinova ulja?
Jedna stabla masline godišnje isporučuje od 50 do 70 kilograma maslina. Iz te se količine može dobiti od pet do deset litara maslinova ulja. Trenutak berbe odlučujući je za kvalitetu maslina, a prvenstveno za okus. Kako bi se zreli plodovi mogli ubrati, potrebna im je velika količina topline i svjetla. Prvi zreli plodovi mogu se ubrati tijekom studenog.
Za što se može upotrebljavati maslinovo ulje i kako se treba čuvati?
Maslinovo ulje važan je sastojak brojnih jela kao što su humus, razni umaci za tjesteninu, umaci za salate ili ukiseljeno povrće. Međutim, u pogledu zagrijavanja potrebno je u obzir uzeti nekoliko stvari. Tako se hladno prešano maslinovo ulje nipošto ne bi smjelo upotrebljavati za prženje. Ono je izvrsno prikladno za umake za salate i hladna jela. Nativna maslinova ulja relativno su otporna na vrućine, što se može pripisati većem udjelu jednostruko nezasićenih masnih kiselina. Ona se mogu zagrijati do temperature od 180 Celzijevih stupnjeva. Rafinirana maslinova ulja mogu se čak zagrijavati do 210 Celzijevih stupnjeva i bez rizika upotrebljavati za prženje, pečenje te čak i prženje u dubokom ulju.
• hladno prešano maslinovo ulje: ne zagrijavati, najviše 27 Celzijevih stupnjeva
• nativna maslinova ulja: mogu se zagrijavati do 180 Celzijevih stupnjeva
• rafinirana maslinova ulja: mogu se zagrijavati do 220 Celzijevih stupnjeva
Ovako se treba čuvati maslinovo ulje
Maslinovo ulje moralo bi se čuvati pri temperaturama između deset i 16 Celzijevih stupnjeva. Kada se to pravilo poštuje, maslinovo ulje može se čuvati najmanje 18 mjeseci. Brojne druge biljne masti i ulja većinom se mogu čuvati svega šest mjeseci. Otvorena boca uvijek se mora dobro zatvoriti te potrošiti unutar dva mjeseca. Što se manja količina nalazi u boci, to bi se maslinovo ulje moralo brže potrošiti – ili preliti u manju bocu.
Ovo se nalazi u maslinovu ulju
Zdravstveni aspekti maslinova ulja sežu unatrag u povijest sve do antike. Ne samo zbog razloga što sadrži brojne antioksidanse, već navodno sadrži i aktivnu tvar koja ima protuupalno djelovanje. Udio jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina vrlo je visok kod maslinova ulja, kao što je udio vitamina A i vitamina E te mineralnih tvari kao što su željezo, magnezij, kalij, fosfor i kalcij.
kcal: 900 kcal
Ugljikohidrati: 0 g
Bjelančevine: 0 g
Masti: 100 g
Vitamin A: 120 µg
Vitamin B1: 0 mg
Vitamin B2: 0 mg
Vitamin B6: 0 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 13,2 mg
Kalcij: 1 mg
Željezo: 0,1 mg
Kalij: 0 mg
Magnezij: 0 mg
Natrij: 1 mg
