Cervelat: švicarska kobasica

Cervelat je kuhana kobasica u prirodnom omotu. Njegova mesna masa kobasice sadrži svinjetinu, govedinu, leđnu slaninu, začine i nitritnu sol za kiseljenje. Cervelat se može na različite načine pripremati i konzumirati. Tako se (uza zarezane vrhove) može peći na roštilju – najčešće prerezan na polovice – ili pak pržiti. Može se jesti hladan ili zagrijati u vodenoj kupelji.

Vjerojatno prvi pisani recept za cervelat potječe iz Augsburga, i to iz 16. stoljeća. Zatim je uslijedio recept iz 1749. godine iz Švicarske. Godine 1891. cervelat se prvi put u službenim dokumentima spominje za vrijeme savezne proslave povodom Dana švicarske državnosti. Oko 1900. godine ova se kobasica nudila posjetiteljima na Pariškoj svjetskoj izložbi, čime je postala popularna.

Cervelat je zbilja svestran. Na primjer, može se peći na roštilju ili pržiti. Bez kožice i narezan na kockice, idealno je prikladan i za (švicarsku) salatu od kobasice ili salatu od kobasice i sira. Za gulaš od cervelata kobasica se reže na ploške, a zatim priprema sa smeđim umakom za pečenje.

Kako čuvati cervelat

Svježi cervelat lako je kvarljiva barena kobasica. U hladnjaku se može čuvati od jedan do tri dana pri temperaturi od nula do četiri Celzijeva stupnja. Već otvoren proizvod mora se brzo potrošiti. Dobra mogućnost za dulje čuvanje jest zamrzavanje vakuumiranog pakiranja pri temperaturi od minus 18 Celzijevih stupnjeva.

Cervelat sadrži važne vitamine A, C, B6 i B12 te mineralne tvari magnezij, željezo i kalcij. Vitamini B12 i B6 imaju važnu funkciju u metabolizmu homocisteina. Također, sadržane mineralne tvari kalcij i magnezij jačaju ljudsko srce, kosti i mišiće, posebno tijekom stresnih razdoblja i tjelesnih opterećenja.