Klice: niskokalorične i svestrane
Pojam „klice” obuhvaća cjelokupno povrće u obliku klica, među koje se poglavito ubrajaju jestive klice (ili presadnice) i kreša. Te vrste povrća stoga botanički spadaju u takozvanu skupinu klica. Jestive su klice, na primjer, klice šparoge ili bambusa; i ječmene klice ili klice palmina srca mogu se konzumirati. Za razliku od toga, presadnicama se prvenstveno smatraju klice iz obitelji biljki pomoćnica te biljki za prehranu, kao što su različite vrste žitarica ili pak kupusnjače.
Klice imaju ova posebna svojstva
Klice ili presadnice iznimno su niskokalorične te u pravilu sadrže između 30 i 150 kalorija na 100 grama. Klice slanutka imaju oko 144 kalorija na 100 grama te stoga predstavljaju jednu od jestivih klica s najvećim udjelom kalorija i ugljikohidrata.
Odakle izvorno potječu klice?
Klice i presadnice ljudi koriste kao hranu više od 3000 godina. U drevnoj su Kini u slučaju nedaća na otvorenom moru pomorcima služile kao pomoćne zalihe. Naime, oni su jeli sušena zrna soje, no koja su već proklijala uslijed okolne vlage. Tako su Kinezi relativno brzo uvidjeli da proklijale biljke nisu nepodnošljive za čovjeka, već da mu, naprotiv, pružaju novu snagu.
Pobjednički pohod klica i presadnica
U Europi su klice i presadnice tek tijekom druge polovice 20. stoljeća postale popularne kao namirnica. Dok su se do tada u prehrambene svrhe poglavito upotrebljavale klice soje i bambusa, postupno su i klice drugih vrsti biljaka, na primjer, leće, graška, rotkvice, djeteline ili različitih vrsta kupusnjača dospijevale u maloprodaju. U tu su se svrhu klice i presadnice isprva ciljano uzgajale te zatim konzervirale radi produljivanja njihova roka trajanja.
Danas se klice upotrebljavaju gotovo svugdje na svijetu kao namirnica. Budući da za svaku povrtnu biljku postoji odgovarajući proizvod od klica ili presadnica, uzgoj se može provoditi u gotovo svim klimatskim zonama. Međutim, glavne države u kojima se uzgajaju sojine klice ili klice bambusa i dalje su Kina, Japan i Tajland.
Kada je sezona klica?
Klice i presadnice dostupne su u maloprodaji tijekom cijele godine. Nakon ubiranja se klice ili presadnice izravno konzerviraju ili prodaju svježe, u obliku kutija klica. One se mogu pronaći i u zamrznutu obliku.
Za što se mogu upotrebljavati klice i kako se trebaju čuvati?
Klice i presadnice predstavljaju omiljen sastojak za pripremu svježih salata. Međutim, također se rado upotrebljavaju kao sirova užina između obroka. U azijskom su području klice i presadnice omiljen sastojak u jelima koja se spremaju u tavi i woku. Na primjer, ondje se sojine klice i klice bambusa zagrijavaju i prže zajedno s mesnim, ribljim i povrtnim jelima. Međutim, kako bi se očuvao velik dio hranjivih tvari nakon ubiranja, prednost je potrebno dati sirovoj konzumaciji.
Ovo se nalazi u klicama
Klice i presadnice sadrže, takoreći, esenciju svake biljke, čija su sjemenka. Budući da su bogate hranjivim tvarima i zdrave, klice i presadnice često bi se morale nalaziti na jelovniku. U njima se prvenstveno kriju velike količine dijetalnih vlakana, a ona su zdrava za probavu. Osim toga, klice i presadnice su niskokalorične, zbog čega su idealno prikladne kao prilog za dijetalnu prehranu. Međutim, unatoč tome što klice i presadnice sadrže razmjerno malu količinu masti, u njima se kriju prilično velike količine nezasićenih masnih kiselina, koje su dobre za krvožilni sustav.
Ovdje je potrebno spomenuti i velike količine dijetalnih vlakana koje se nalaze u klicama i presadnicama; one u pravilu iznose od jednog do tri grama na 100 grama. Također, u klicama i presadnicama prvenstveno se nalaze vitamini B te elementi magnezij, fosfor i željezo u tragovima.