Morski plodovi i ljuskavci: rakovi
Morskim plodovima nazivaju se ukusni beskralježnjaci iz oceanskih prostranstava. Sipe, školjke, račići, jastozi, hlapovi i rakovi omiljene su poslastice brojnih ljudi. Talijani posebno dobro znaju za „morska blaga” jer su već prije nekoliko stoljeća smatrali hranu koja je živjela u vodi ispred njihovih kućnih vrata blagoslovom bogova.
Morski plodovi i ljuskavci imaju ova posebna svojstva
Razmjerno masni morski plodovi imaju intenzivan okus nalik ribi te se istovremeno odlikuju sa svim individualnim aromama, koje su, između ostalog, kremaste ili pak slane. Za razliku od njih, rakovi, koji sadrže nešto manje masti, imaju sočan, sladak ili pak orašast okus. Osim većih rakova, kao što je hlap, morski plodovi i ljuskavci u pravilu su mali i rijetko kada dosežu duljine veće od deset centimetara. Međutim, hlapovi mogu doseći duljine do čak 50 centimetara.
Pojam „morski plodovi” obuhvaća morske životinje kao što su škampi, rakovi, školjke, puževi te hobotnice, lignje i sipe. Zbirni pojam „ljuskavci”, za razliku od toga, obuhvaća sve rakove, na primjer, hlapa, kraljevskog raka, norveškog raka, jastoga te bamburača i velike kozice.
Zdravo uz morske životinje
Na engleskom se jeziku morske životinje i ljuskavci često nazivaju „happy acids” jer su istraživači u okviru istraživanja saznali da su osobe koje redovito jedu morske životinje manje podložne depresivnim pojavama. U svakodnevnom životu povećana konzumacija morskih životinja može pridonijeti sprječavanju beživotne kose, lomljivih noktiju i problema s kožom.
Morske životinje umjesto ribe
Osim iz prehrambenog aspekta, konzumacija drugih morskih životinja umjesto ribe dobra je i za očuvanje svjetskih mora. Razlog je taj što se morski plodovi i ljuskavci nalaze pri samom dnu hranidbenog lanca. Posljedica je ta što imaju višu stopu proizvodnje te se ne mogu tako lako „izloviti” iz mora poput bakalara ili kostelja, koji se nalaze u višem području lanca.
Odakle izvorno potječu morski plodovi i ljuskavci?
Morski plodovi i ljuskavci mogu se loviti u svim priobalnim područjima svjetskih mora. Za razliku od njih, veći rakovi pojavljuju se u vodenim područjima blizu ili daleko od obale na dubini do 500 metara. Pomorske nacije, kao što su Japan, Španjolska i Engleska, predvodnici su u obradi morskih plodova i ljuskavaca te, na primjer, proizvode velik dio mesa rakova i školjki koji se konzumira diljem svijeta.
Kada je sezona morskih plodova i ljuskavaca?
Dok se sve vrste rakova u pravilu love ljeti, morski plodovi, na primjer, školjke, pretežito se love tijekom jeseni. Dotični morski plodovi i ljuskavci zatim se, svježe ulovljeni, dalje prerađuju ili se najprije zamrzavaju. U maloprodaji su morski plodovi i ljuskavci dostupni tijekom cijele godine, bilo u svježem ili zamrznutom obliku. Stoga nije moguće odrediti posebnu sezonu za morske plodove i ljuskavce, iako je njihova potražnja prilično visoka tijekom ljetnih mjeseci.
Za što se mogu upotrebljavati morski plodovi i ljuskavci i kako se trebaju čuvati?
Morski plodovi često se jedu i sirovi , no mogu se i pržiti, peći na roštilju ili kuhati na vatri te poslužiti u kombinaciji s krepkim prilozima. Morski plodovi i ljuskavci usto služe kao omiljen sastojak za krepka riblja jela, kao što je „paella”. Osim toga, rado se upotrebljavaju i za pripremu ukusnih salata . Morski plodovi i ljuskavci moraju se hladiti i ne smiju se dugo čuvati. Svježi račići i školjke moraju se potrošiti nakon dva dana.
Ovo se nalazi u morskim plodovima i ljuskavcima
Morski plodovi i ljuskavci iznimno su zdravi za naš krvožilni sustav zbog visokog udjela višestruko nezasićenih masnih kiselina. Osim toga, sadrže velike količine proteina, što ih čini savršenim namirnicama za izgradnju mišića i jačanje imunološkog sustava. Također, morski plodovi i ljuskavci sadrže brojne mineralne tvari koje na prikladan način nadopunjuju dodatnu zdravstvenu vrijednost ove namirnice.