Jetrena pašteta: posebna delikatesa

Jetrena pašteta proizvodi se od jetre svinjetine, govedine, teletine, peradi ili jetre bakalara. Ona u prosjeku ima udio jetre od oko 25 posto. Dostupna je u ovitku od tijesta, u ovitku od slanine, s ovojem od bobičastog voća ili bez ičega. Djelomično se tijekom proizvodnje upotrebljavaju vrhnje i jaja . Jetrena pašteta ima intenzivno-pikantan okus, a usto je i zdrava jer jetra sadrži brojne korisne vitamine i mineralne tvari.

Podrijetlo guščje jetrene paštete seže unatrag do oko 1762. godine u Strasbourg. Ondje ju je izumio kuhar maršala de Contadesa, koji se zatim skrasio kao proizvođač paštete. Kasnije je Strasbourg postao omiljenim i uspješnim središtem proizvođača pašteta. Umjesto guščje jetre, za proizvodnju jetrene paštete upotrebljava se i jetra svinje, goveda, teleta ili bakalara.

Jetrena pašteta zbilja je posebna delikatesa te je prikladna kao namaz na bagetu, kruhu ili žemljici. Ukusan je prilog žele od brusnica. Svježa jetrena pašteta može se čuvati u hladnjaku pri temperaturi od dva do četiri Celzijeva stupnja, no mora se potrošiti u što kraćem roku. Također, najhladnije mjesto za čuvanje jetrene paštete nalazi se neposredno iznad pretinca za povrće. Već otvoreni proizvod mora se potrošiti unutar nekoliko dana. Jetrena pašteta može se i zamrznuti pri temperaturi od minus 18 Celzijevih stupnjeva na razdoblje od četiri mjeseca. Pri tome je potrebno obratiti pozornost na to da pakiranje bude zatvoreno.

Jetrena pašteta vrijedan je izvor željeza, a u njoj su također sadržani važni vitamini B12 i B6 te mineralne tvari kalcij i magnezij. Vitamini B12 i B6 imaju važnu ulogu u metabolizmu homocisteina, dok sadržane mineralne tvari kalcij i magnezij jačaju srce, kosti i mišiće, posebno tijekom stresnih razdoblja i tjelesnih opterećenja. Tijekom trudnoće ne bi se smjela jesti hrana koja sadrži jetru jer ona sadrži velike količine vitamina A.