Jaja: sastavni dio kuhinje
Sve što se u maloprodaji prodaje kao jaja isključivo su kokošja jaja. Varijante sežu od bijelih i preko smeđih sve do žutih jaja u trgovačkim veličinama S, M, L i XL. Razredi težine sežu od manje od 53 grama za veličinu S sve do težine od više od 73 grama kod jaja veličine XL.
Jaja imaju ova posebna svojstva
Jaja su potpuno prirodni proizvod koji ljudi konzumiraju već tisućama godina. Jaje po sebi pri tome opisuje ranu fazu razvoja životinje koja liježe jaja. Jaja se sastoje od žućkaste gamete, brojnih hranjivih tvari te zaštitne ljuske. Sirova jaja konzumira najmanji broj ljudi, zbog čega se jaje najčešće kuha, prži ili dodaje kao sastojak drugim jelima.
Po čemu se smeđa jaja razlikuju od bijelih?
Sastojci smeđih i bijelih jaja istovjetni su. Različite boje ljuske nastaju isključivo zbog različitih vrsta kokoši. Međutim, jaja u pravilu sadrže iznimno vrijedne sastojke te predstavljaju važnu namirnicu. Ona se odlikuju iznimno visokim stupnjem primjenjivosti, a njihova je biološka vrijednost, ukupno gledano, vrlo velika. Kokošja jaja na 100 grama proizvoda u prosjeku imaju svega 155 kalorija, a one se, u pogledu makronutrijenata, dijele na 13 grama proteina, jedan gram ugljikohidrata te jedanaest grama masti (od toga oko tri grama zasićene masne kiseline, 1,5 grama mononezasićenih masnih kiselina i četiri grama višestruko nezasićenih masnih kiselina).
Saznaj više o vitalnim i mineralnim tvarima u jajima
Osim bogate koncentracije makronutrijenata, jaja raspolažu i širokim spektrom vitalnih i mineralnih tvari. Na primjer, u 100 grama kokošjih jaja u prosjeku se nalazi oko 126 miligrama kalija, oko 50 miligrama kalcija te 1,2 miligrama željeza. U pogledu vitalnih tvari, kokošja jaja k tomu sadrže male količine vitamina A, B6 i B12 te tako zaokružuju pozitivan profil hranjivih tvari u kokošjim jajima. Mineralne tvari natrij, kalij, magnezij, željezo, bakar, cink, fosfor, sumpor, jod i mangan te vitamini A, D, E, K, B2, B6, biotin, folna kiselina, B12 te razne aminokiseline sadržani su u njima.
Odakle izvorno potječu jaja?
Kokoši su se u Aziji udomaćile prije više od 8000 godina. Izvorno nisu predstavljale izvor prehrane, već su se uzgajale za potrebe obreda. Današnja domaća kokoš potječe od divlje kokoši s jugoistoka Azije. Putem Azije dospjela je na Bliski istok, a odatle se proširila Europom. Prije oko 2300 godina u istočnom se području Sredozemlja počelo uzgajati kokoši zbog njihova mesa i jaja. Kokoši su bile idealne za udomaćivanje jer im je potrebno malo vode, lako ih je držati te transportirati. Međutim, jaje je postalo masovno dostupnim proizvodom tek profesionalnim držanjem kokoši nesilica s početkom u 19. i 20. stoljeću, a time i osnovnom namirnicom za široke slojeve stanovništva.
Kada je sezona jaja?
Jaja se danas konzumiraju gotovo svugdje na svijetu. Godišnje se diljem svijeta proizvede, odnosno konzumira oko 25 milijuna tona jaja. Kod kokošjeg jajeta stoga nije riječ o sezonskom proizvodu. Kokošja jaja dostupna su tijekom cijele godine u maloprodaji. Ona se mogu kupiti izravno u obliku jaja, u tekućem obliku ili pak u obliku praha.
Za što se mogu primjenjivati jaja i kako se trebaju čuvati?
Primjena namirnice jajeta vrlo je svestrana. U brojnim se slučajevima kokošja jaja konzumiraju sirova ili u sirovu obliku služe kao sastojak za pripremu najrazličitijih jela. Također, široko je rasprostranjena primjena namirnice jajeta kao jela za doručak – na primjer, u obliku kajgane, prženih jaja ili kuhanog jajeta. Osim toga, jaja i proizvodi od jaja čest su dodatak krepkim, ali i slatkim glavnim jelima. Također, omiljena je primjena kuhanih kokošjih jaja u sočnim salatama.
Jaja bi se prije primjene u idealnom slučaju trebala zagrijati kako bi se spriječila potencijalna zaraza salmonelom. Jaja se stoga mogu i kuhati, pržiti, peći na roštilju, kuhati na pari ili jesti pečena. Rok trajanja jaja iznosi najviše 28 dana od datuma lijeganja. Najbolje ih je čuvati u hladnjaku.
Ovo se nalazi u jajima
Jaja su bogata vitaminima, mineralnim tvarima i esencijalnim aminokiselinama. No iako su važna za zdravlje tijela, jaja bi se morala konzumirati u umjerenim količinama. Jaja ukupno gledano pružaju obilje makro- i mikronutrijenata te se stoga mogu kategorizirati kao zdrava osnovna namirnica bogata energetskim tvarima. Ona prvenstveno sadrže kvalitetne proteine i masti, koji su potrebni za izgradnju mišića i podržavanje imunološkog sustava tijela. Vitalne tvari sadržane u jajetu k tomu osiguravaju zdravu probavu i izlučivanje hormona. Osobe s bolestima krvožilnog sustava morale bi donekle ograničiti konzumaciju jaja zbog njihova razmjerno velikog udjela kolesterola. Obvezno se preporučuje i prethodno zagrijavanje kokošjih jaja (ali i svih drugih sorti jaja).