Bobičasto voće: male delikatese
Bobičasto voće jedno je od najomiljenijih vrsta voća, a najviše rađa tijekom ljeta. Ono osvaja posebice svojim izrazito aromatičnim okusom. Bobičasto voće se smatra vrlo zdravim jer sadrži razne važne prehrambene tvari, poput vitamina, sekundarnih biljnih materija, minerala i vlakana.
Što je bobičasto voće?
Termin „bobičasto voće” uključuje različite vrste voća. Zajedničke odlike bobičastog voća uključuju karakteristike poput malog, okruglastog oblika, kao meku konzistenciju. Mora se napraviti razlika između bobičastog voća i mekanog voća. S botaničkog stanovišta, primjerice, rajčica je bobičasta. Međutim, smatra se povrćem jer spada u jednogodišnje biljke. U slučaju mekog voća, s druge strane, dodatak „voće“, znači da moraju biti višegodišnje i jestive.
Koje sorte bobičastog voća postoje?
Oprez, sada će stvari biti donekle komplicirane. Ponajprije je potrebno razlikovati je li riječ o kolokvijalnom ili botaničkom bobičastom voću. Maline i kupine su, iz botaničke perspektive, kolektivni jezgričasti plodovi, dok su jagode kolektivni orašasti plodovi. Brusnice, ogrozdi i borovnice su, za razliku od toga, pravo bobičasto voće jer njihovo voćno meso obavija sjemenke. Kako bi stvar bila još zagonetnija: i rajčica je, botanički gledano, bobičasto voće. Jednogodišnja je biljka, no ubraja se u povrće, a ne u bobičasto voće. Banana, kivi, dinja, naranča te čak i limun ustvari su bobičasto voće, baš kao što su to i povrtne sorte poput bundeve, patlidžana, paprike i tikvice. No ostanimo sada kod voća koje kolokvijalno nazivamo bobičastim voćem:
Ostale vrste bobičastog voća
Znaš li već okus nekih od njih?
- Acai
- Goji bobice
- Bazga
- Josta
- Murva
- Nordijska kupina
- Pasji trn
- Ogrozd
- Bobice Tayberry / bobice Boysen
- Borovice
Ovo se nalazi u bobičastom voću
Malo i slatko, ukusno bobičasto voće sadrži osnovne vitamine, posebice vitamin C. Svježe bobičasto voće sadrži najviše hranjivih tvari. Naime, kao i većina drugih namirnica, bobičasto voće gubi većinu svojih hranjivih tvari zagrijavanjem, prženjem ili konzerviranjem. Stoga se bobičasto voće što češće treba pojesti neposredno nakon kupnje. Njegov rok trajanja ionako je obično ograničen na nekoliko dana – međutim, bobičasto voće, kao i ostalo voće, može se zamrznuti, a da ne izgubi previše vitamina.
Je li bobičasto voće zdravo?
Itekako! U tim malim paketima snage krije se mnoštvo mineralnih tvari, vitamina i biljnih tvari. Antioksidansi jačaju naš imunološki sustav te love slobodne radikale, zbog kojih bismo, u pravom smislu riječi, izgledali staro. Svakodnevna porcija bobičastog voća može štititi i od raka te bolesti krvožilnog sustava, a dobre su i pri suzbijanju nastanka gihta, reume i dijabetesa. Bobičasto je voće niskokalorično, no zbog poprilične količine dijetalnih vlakana svejedno je zasitno te potiče zdravlje crijeva. Silicij, koji je sadržan i u ogrozdu, osigurava ljepotu kose i noktiju, dok gorke tvari u borovnicama imaju protuupalni učinak te su odlične za mozak.
Je li zamrznuto bobičasto voće bolje od svježeg?
Što se bobičasto voće dulje skladišti, nažalost, to više gubi vitamina i hranjivih tvari. Ako bez suviše stranputica prevali put od grma do usta, bit će najzdravije, što vrijedi i za većinu sorti voća. Međutim, zamrzavanjem neposredno nakon ubiranja ostaje sačuvan ipak velik dio hranjivih tvari i vitamina. Zamrznuto bobičasto voće stoga zbilja može biti zdravije od svježeg koje se predugo čuva. No postupaj oprezno: katkad se zamrznutom voću dodaje šećer, stoga svakako provjeri popis sastojaka. Drugu opciju predstavlja i liofilizirano voće: poštednim se postupkom bobičastom voću oduzima voda, zbog čega ima dugačak rok trajanja te zadržava većinu svojih hranjivih tvari. Jako je ukusno u žitnim pahuljicama ili kao međuobrok!
Česta pitanja na temu bobičastog voća
U nastavku donosimo nekoliko zabavnih činjenica uz koje ćeš ovladati svijetom bobičastog voća.
Koje je bobičasto voće otrovno?
Nisu sve sitne, šarolike bobice zdrave. Naprotiv. I u našim predjelima postoje primjerci koji mogu uzrokovati mučninu i želučane grčeve te mogu biti i smrtonosni (poglavito za djecu). Među njih ubrajaju se bobice abdovine (patuljaste bazge), bršljana, tise, četverolisnog petrovog križa, kaline, obične kurike, crvene kozje krvi, udikovine, likovca, božikovine, velebilja, mušmulice, mnogocvjetne pokosnice i bljuštca. Pojedini se plodovi, kao što su bazga i planinska jarebika, mogu konzumirati samo kuhani.
Što je ružičasto bobičasto voće?
Ružičasto bobičasto voće, koje se naziva i brazilsko papreno drvo ili božićna bobica, zbog svoje se vizualne sličnosti i upotrebe u mješavinama papra često naziva ružičastim paprom. Pri tome te kuglice čak nisu ni srodne sa svojim pikantnim kolegama. Ružičasto bobičasto voće raste na brazilskom paprenom drvu (Schinus terebinthifolius), koje može doseći visinu do devet metara. Nisu pikantne, već je njihova aroma više nalik smreci te slatkasta i krepka okusa.
Koje je bobičasto voće posebno zdravo?
To donekle ovisi o tome u pogledu kojih se aspekata promatra bobičasto voće jer sve ono sadrži važne vitamine i hranjive tvari u različitim količinama. Kako bi se tvoje tijelo optimalno opskrbilo njima, idealna je mješavina bobičastog voća. A kada bismo se morali odlučiti za nešto? Kupine su, zahvaljujući svojem visokom udjelu antioksidansa, prava kućna superhrana i tajno oružje protiv naznaka starenja, slično kao i borovnice.
Odakle izvorno potječe bobičasto voće?
Velika zvijezda među bobičastim voćem je, naravno jagoda (Fragaria), koja broji i do 20 vrsta. Jagode uspijevaju u umjerenoj klimi sjeverne hemisfere. Već u kamenom dobu ljudi su se hranili jagodama. U srednjem vijeku došlo je do uzgoja europske šumske jagode. S čileanskom jagodom i virdžinijskom jagodom, vrste američke jagode također su našle svoj put do Europe u 17. i 18. stoljeću. Njihovim križanjem 1750. godine došlo je do nastanka vrtne jagode. Većina sorti jagode koje se danas koriste su potomci vrtne jagode.
Uzgojene borovnice potomci su američke borovnice, a ne europske borovnice. One ne dovode do promjene boje jezika u plavo jer imaju svijetlo voćno meso. Još jedna popularna sorta bobičastog voća je malina (Rubus idaeus), koja spada u obitelj ruža. Ona je raširena po Europi i zapadnom Sibiru. Ranije je korištena kao ljekovita biljka i bila uzgajana u vrtovima brojnih manastira. Vrtni ribiz vuče podrijetlo je iz sjeverne Azije i Europe. Ogrozd pripada rodu Ribes i raširen je po Europi, Aziji i sjevernoj Africi. Kao bobičasto voće uzgaja se od 16. stoljeća.
Tijekom godina k tomu su sve popularnije postajale hibridne vrste, na primjer josta (križanac ribiza i ogrozda), koja je posebno bogata vitaminom C. Postoji i loganova malina, hibridni izdanak kupine i maline. Loganova malina savršen je spoj svojih roditelja, a veliki, sočni plodovi iznimno su aromatični.
Kad je sezona bobičastog voća?
Kupine se beru u kasno ljeto. Branje borovnica provodi se u mjesecima od srpnja do rujna. Zreli plod maline skuplja se od kraja lipnja do sredine rujna, dok se ribiz bere samo od kraja lipnja do kraja srpnja. Slatko-kiseli ogrozd dostiže zrelost u srpnju i kolovozu.
Kupnja bobičastog voća: po ovome ćeš prepoznati svježe bobičasto voće
Svježe bobičasto voće čvrsto je na dodir i ima jarke boje. Borovnice su presvučene bjelkastim slojem, što je također naznaka svježine! Tijekom kupnje najbolje se orijentirati prema svojem nosu jer bobičasto voće nikada ne bi smjelo imati pokvaren, ali ni neutralan miris. Kada je zbilja svježe i zrelo, odiše aromom od koje će ti narasti zazubice. U nastavku donosimo kratki kontrolni popis za svježinu.
- Bobičasto voće ima intenzivan miris.
- Čvrsto je na dodir i samo blago popušta kada se pritisne prstom.
- Nije blijedo ni tvrdo.
- Nema smeđe ni gnjecave mrlje.
Za što se može upotrebljavati bobičasto voće i kako se treba čuvati?
- Borovnice se jedu što je prije moguće, pošto one brzo omekšaju. U hladnjaku se mogu držati do tri dana. Borovnice su posebno dobre za deserte i slatka jela. One se također koriste kod želea od crvenog voća, marmelada, slatka, kolača, pita, sorbeta, sladoleda, vina i likera.
- Jagode traju samo par dana. Mnogi posebno vole jagode sirove, s tučenim vrhnjem ili kao sastojak u voćnoj salati ili torti od jagoda. Sladoled od jagode i slatko od jagode su također često prodavani proizvodi. Nadalje, to bobičasto voće se koristi kod pića kao što su voće u rumu ili punč. Isto tako, jagode su dostupne u zamrznutu obliku i u konzervama.
- Borovnice se mogu čuvati u hladnjaku i do deset dana. One imaju posebno dobar okus kad se izvade iz hladnjaka neko vrijeme prije jela. One se isto tako mogu ukrasiti s malo tučenog vrhnja. Također su popularne palačinke od jaja ili obične palačinke s borovnicama.
- Ako se maline zaštite od vlage, mogu se čuvati u hladnjaku i do tri dana. Nadalje, one se mogu i zamrznuti. Preporučuje se da se maline urone u vodu i da se osuše prije jela. Maline su najboljeg okusa sirove. Ali se isto tako mogu jesti kao sastojak u tortama, želeu ili kompotu.
- Ribiz je ili crven ili crn. Sitni plodovi imaju kiseo okus i imaju najveću kiselost od sveg bobičastog voća. Crni ribiz se cijeni zbog svoje biljne arome. Dok se crveni ribiz jede sirov, crni ribiz obično se konzumira kao crveni voćni žele, kompot, slatko ili sok. Mogu se čuvati u hladnjaku par dana, ali mogu se i zamrznuti na nekoliko mjeseci.
Uz ove savjete bobičasto voće neće biti pljesnivo
Bobičasto voće ne voli vlagu, stoga ga trebaš oprati tek neposredno prije konzumacije. Budući da je iznimno osjetljivo na tlak te već i najsitnije pukotine mogu dovesti do gnjilih mjesta, njime je potrebno rukovati pažljivo. To znači sljedeće: nemoj kupljenu robu slagati na bobičasto voće u torbi za kupovinu, a u hladnjaku ga pohrani na prozračenom mjestu, tj. bolje na tanjuru nego u zdjeli. Tako ćeš odmah moći prepoznati i gnjile primjerke te ih izdvojiti prije nego što „zaraze” svoje susjede.
Zamrznuto i sušeno bobičasto voće
Zamrznuto bobičasto voće možeš čuvati do godinu dana. Liofilizirano bobičasto voće može, kada je zrakonepropusno zapakirano, izdržati čak nekoliko godina bez hlađenja. Budući da je dehidrirano, ima veću gustoću hranjivih tvari nego u svježem stanju, ali i više šećera. Idealno je kao prilog kašama od žitarica, kolačima i žitnim pahuljicama te kao međuobrok.
Zagrijavanje zamrznutog bobičastog voća: evo kako
Zbog mogućih uzročnika hepatitisa A i opasnosti od zaraze norovirusima, nadležno tijelo za zaštitu potrošača preporučuje zagrijavanje zamrznutog bobičastog voća prije konzumacije na najmanje 90 °C, a ta se preporuka prvenstveno odnosi na starije osobe, trudnice, bolesnike i malu djecu. Ako imaš zamrznuto bobičasto voće iz svojeg vrta, naravno, ne moraš ga zagrijavati. Možeš ga ostaviti da se odmrzava pri sobnoj temperaturi te ga zatim preraditi u kolač ili smoothie.
