Komorač: između anisa i kopra

Komorač je pravi svestrani talent! Već su drevne arapske i kineske kulture poznavale ovo povrće te ga upotrebljavale kao ljekovito sredstvo. U kućnoj ljekarni može pomoći pri nadutosti želuca i bolovima u vratu, a u kuhinji će dodati intenzivan okus brojnim jelima. Otkrit ćemo ti za što se komorač može upotrebljavati i kako ga najbolje možeš pripremiti.

Komorač se ubraja u obitelj biljki štitarki. Svi dijelovi komorača svestrano se mogu upotrebljavati u kuhinji. Glavno razdoblje berbe seže od rujna do listopada. U pogledu komorača razlikuje se između divljeg, „pravog” komorača, koji je iznimno gorak, te najčešće upotrebljavanog vrtnog komorača.

Komorač izvorno potječe iz područja Sredozemlja te se može uzgajati kao povrtna i začinska biljka. Ovdje ćeš saznati sve o botanici i podrijetlu komorača.

Botanika začinske i povrtne biljke

Komorač, koji se naziva i štrbac ili mirišljavi štrbac, ubraja se u obitelj biljki štitarki (Apiaceae) te je bliski srodnik anisa (Pimpinella anisum), kima (Carum carvi) i kopra (Anethum graveolens). Isprepletene grane stabljike komorača rastu dobrih 120 – 200 centimetara uvis, a zeleni ili plavo-zeleni listovi trostruko su ili četverostruko perasto razdijeljeni. Također, postoje tri različite sorte, kojima ćemo se kasnije detaljno pozabaviti u Leksikonu: divlji komorač (Foeniculum vulgare var. vulgare), slatki ili začinski komorač (Foeniculum vulgare var. dulce) te gomoljasti ili povrtni komorač (Foeniculum vulgare var. azoricum).

Odakle izvorno potječe komorač?

Komorač navodno potječe s Bliskog istoka i iz Sredozemnog područja. Danas raste u Italiji, ali i na jugu Francuske, sjeveru Afrike, u Grčkoj, Španjolskoj i u Nizozemskoj. Male količine mogu se pronaći i na jugu Njemačke.

Pri uzgoju komorača potrebno ga je tek donekle održavati, a od sadnje do ubiranja treba se provesti svega nekoliko koraka. Ovdje ćeš u kratkom pregledu saznati koji su to točno koraci te zašto je uzgoj komorača prikladan i za početnike.

Uzgoj komorača

Za uzgoj komorača potrebno je sunčano i suho mjesto s humoznim i dobro propusnim ilovastim tlom bogatim hranjivim tvarima. Humozno tlo može se pronaći u gornjih 10 – 30 centimetara jer taj gornji sloj tla u pravilu sadrži posebno velike količine humusa. Također, ovo povrće ne voli kada ga se posadi preduboko u zemlju. Najbolje je uzgajati komorač u razdoblju od ožujka do sredine kolovoza na otvorenom. Nakon dva ili tri mjeseca bit će spreman za ubiranje.

Kada je sezona komorača?

Komorač je dostupan tijekom cijele godine. Međutim, njegova glavna sezona traje od lipnja do listopada. U Španjolskoj, Italiji i Francuskoj komorač raste od listopada do svibnja na otvorenom te odande dolazi do nas. Od svibnja do lipnja svježi se komorač prvenstveno uvozi iz Nizozemske.

Može li se komorač uzgajati u vrtu?

Komorač se čak može izvrsno uzgajati u vrtu. Ovdje ćemo ti objasniti kako!

1. Prije sadnje pripremi tlo u svojem vrtu. U tu svrhu dobro prorahli tlo, iščupaj korov te u njega umiješaj gnojivo.
2. Nabavi visokokvalitetno sjemenje. Ako komorač želiš saditi izvan sezone, prethodno ga uzgajaj u zatvorenom kućanskom prostoru: Posadi sjemenke u plitku zdjelu napunjenu zemljom. Idealan je trenutak za to kraj ožujka ili početak travnja – i unutar tri tjedna imat ćeš male izdanke komorača.
3. Izdanke zatim možeš nastaviti pikirati (prethodno uzgajati) te postaviti u pojedinačne teglice. Ondje bi trebali rasti tri dodatna tjedna pri oko 15 Celzijevih stupnjeva.
4. Nakon silnog prethodnog rada, presadnice su napokon spremne za sadnju u vrt. Iskopaj utore u tlu te postavi biljčice uz međusoban razmak od 30 do 40 centimetara. U slučaju izravne sadnje položi sjemenke na dubinu od oko 1 cm u tlo te ih blago prekrij zemljom.
5. Nakon dva ili tri mjeseca komorač će biti spreman za ubiranje.

Kao što je već spomenuto, postoje tri različite vrste komorača, kojima ćemo se sada točnije pozabaviti. Postoje divlji komorač (Foeniculum vulgare var. vulgare), slatki ili začinski komorač (Foeniculum vulgare var. dulce) te gomoljasti ili povrtni komorač (Foeniculum vulgare var. azoricum).

Povrtni komorač

Kada je u receptu riječ o komoraču, kuhari najčešće misle na povrtni komorač, koji se naziva i gomoljasti komorač. Iako je ta sorta najmlađa od svih triju, istovremeno je najpoznatija. Povrtni komorač odlikuje se snažno zgusnutim, bijelo-zelenim gomoljem s izdancima. Povrtni je komorač, za razliku od drugih sorti, samo jednogodišnja biljka, što znači da izrasta samo jedanput te se naredne godine mora zamijeniti. U kuhinji se gomolj upotrebljava kao povrće, bilo kuhano ili sirovo.

Začinski komorač

Fokus kod začinskog komorača nalazi se na proizvodnji brojnih, velikih i aromatično-slatkih sjemenki. Ta sorta komorača ne stvara gomolj jer biljka izrasta izravno u cvijet. Na temelju svojeg slatkastog okusa naziva se i slatki komorač. U kuhinji i kućanstvu upotrebljavaju se samo sjemenke začinskog komorača, i to u obliku začina za jela, čaja ili ljekovita sredstva.

Gorki komorač

Divlji komorač bliski je srodnik anisa, kima i kopra te predstavlja izvorni oblik današnjih sorti povrtnog komorača. Poznat je i kao gorki komorač, a taj naziv duguje fenhonu gorka okusa sadržanom u sjemenkama. Fenhon djeluje antibakterijski i osvježavajuće. Ova sorta komorača tvori samo jedan mali gomolj, no zato se cijela biljka može iskoristiti kao začin, čaj ili ljekovito sredstvo. 

kcal: 31 kcal

Ugljikohidrati: 7,3 g

Bjelančevine: 1,24 g

Masti: 0,2 g

Vitamin A: 48 µg

Vitamin B1: 0,01 mg

Vitamin B2: 0.032 mg

Vitamin B6: 0.047 mg

Vitamin C: 12 mg

Vitamin E: 0,58 mg

Kalcij: 49 mg

Željezo: 0,73 mg

Kalij: 414 mg

Magnezij: 17 mg

Natrij: 52 mg

Ovaj gomolj pravi je svestrani talent i zbilja je zdrav. Bogat je vitaminima, folnom kiselinom i beta karotenom te se već od 9. stoljeća upotrebljava kao ljekovito sredstvo.

Komorač je bogat vitaminima i mineralnim tvarima

Komorač je prvenstveno bogat vitaminima K, A, E, kalij, kalcij i magnezij. Udio vitamina C gotovo je dvostruko veći nego kod naranči. Vitamin A važan je za funkciju i zaštitu naše kože, očiju i sluznica. Kaže se da hladni čaj od komorača ublažava upale vezivnih tkiva, no to nipošto ne znači da se posjet liječniku može preskočiti. Vitamin E jedan je od najvažnijih zaštitnih vitamina te jača naš imunološki sustav i djeluje protuupalno. Baš kao i vitamin C, dok je vitamin K posebno važan za zgrušavanje krvi. Nedostatak njega može izazvati obilna krvarenja, čak i iz najmanjih rana. Od ove superhrane usto profitiraju kosti, zubi, krvni tlak i živčani putovi, i to zahvaljujući obilnoj količini navedenih mineralnih tvari.

Je li komorač dobar za probavu?

Ova ljekovita biljka može pomoći u slučaju simptoma žgaravice, nadutosti i probavnih tegoba jer eterična ulja u sjemenkama ublažavaju grčeve te potiču probavu. Stoga preporučujemo da u slučaju tih tegoba popiješ čaj od komorača, anisa i kima. Naravno, čaj od čistog komorača jednako je dobar, no u kombinaciji s anisom i kimom unijet ćeš i druge djelotvorne tvari.

Komorač protiv mučnine i povraćanja

Komorač je iznimno popularan zbog svojih raznolikih područja primjene. Ova ljekovita biljka, kao što je već spomenuto, potiče probavu, pomaže pri upalama i ublažava grčeve. Stoga može liječiti i slučajeve mučnine i povraćanja. U tu ti svrhu preporučujemo da popiješ čaj od komorača ili čak čaj od komorača, anisa i kima.

Poticanje proizvodnje mlijeka u dojilja

Proizvodnju mlijeka možeš potaknuti pojedinim kućanskim sredstvima, među koje se ubraja i komorač. Sjemenke komorača smatraju se djelotvornim galaktogogom, što znači da sjemenke potiču izlučivanje mlijeka iz žlijezdi dojke. Međutim, to do sada nije znanstveno potvrđeno.

Komorač je pravo čudotvorno povrće i njime se jednostavno rukuje. Ovdje ćeš saznati na što moraš paziti tijekom kupnje i čuvanja.

Kako prepoznati svježi komorač

Po zelenim dijelovima komorača lako možeš prepoznati je li to povrće i dalje svježe ili je već pokvareno. Ako su iznimno tanki listovi već postali labavi, bolje je odabrati neki drugi komorač. Zelena stabljika i bijeli gomolj uvijek bi morali biti čvrsti. Također, moraš paziti na tamne promjene boje i mjesta pritiska jer su također znak za to da je komorač već pokvaren.

Ovako se treba čuvati komorač

Vanjština komorača nije ništa posebno, no njime bi se moralo rukovati oprezno jer ne podnosi intenzivan pritisak te na njega reagira ružnim smeđim mrljama. Komorač se može čuvati dulje vrijeme. U foliji za očuvanje svježine može se do 14 dana čuvati u pretincu za povrće hladnjaka. Međutim, nakon što se zareže, komorač bi se morao što prije potrošiti jer se putem mjesta reza mogu izgubiti vitamin C i vrijedna eterična ulja sadržana u komoraču.

Može li se komorač zamrznuti?

Komorač je zbilja idealan za zamrzavanje, bilo da je nakratko blanširan ili čak u cijelosti sirov. Međutim, preporučujemo blanširanje jer se njime produljuje rok trajanja, a okus i vitamini ostat će bolje očuvani. Zeleni dijelovi komorača moraju se čuvati zasebno i sirovi u zamrzivaču.

Komorač je popularna sorta povrća. Komorač se kao sastavni dio upotrebljava kako u mediteranskoj, tako i u azijskoj i indijskoj kuhinji. Kao začin idealno su prikladni prvenstveno listovi. Gomolj komorača može se sirov preraditi u salatu ili pak kuhan kao povrće. Komorač je idealan prilog ribljim jelima. Sjemenke komorača usto su idealno prikladne kao začin. One će mesu, juhama, kobasicama i pecivima podariti posebnu notu.

Kakav je okus komorača?

Gomolj komorača ima blago slatkastu aromu te donekle gorak okus. Njegov se okus može usporediti s eteričnim aromama anisa.

Koji se dio komorača može jesti?

Možeš jesti sav komorač – gomolj, zelene dijelove komorača i sjemenke.

Kako se reže komorač?

Ako gomolj komorača upotrebljavaš za kuhanje, postupaj na sljedeći način:

1. Operi i očisti gomolj
2. Ukloni vanjske listove koji ružno izgledaju i osnovu peteljke jer ima okus nalik drvu.
3. Uzdužno prereži gomolj na dva ili četiri dijela. U tu svrhu odreži mali dio dna gomolja te zatim odreži suhu, klinastu peteljku.
4. Zeleni dio komorača možeš, baš kao i celer, narezati na tanke ploške – i to je to!

Kako se priprema čaj od komorača?

Za pripremu čaja od komorača kod kuće najprije su ti potrebne sjemenke komorača, mužar i cjedilo za čaj i već je sve spremno.

Detaljne upute:

1. Za šalicu čaja od sjemenke potrebna ti je jedna jušna žlica sjemenki od komorača. Dodaj sjemenke u mužar i usitni ih. Sjemenke se trebaju u cijelosti usitniti dok više ne izgledaju kao sjemenke kako bi se eterična ulja mogla što bolje osloboditi.
2. Zatim dodaj usitnjene sjemenke u cjedilo za čaj i prelij ih vrućom vodom. Čaj bi zatim trebao odstajati oko sedam minuta.
3. Naposljetku još samo ukloni cjedilo za čaj i uživaj u ispijanju čaja!