Korijen celera: aromatičan začin

Korijen celera predstavlja korijensku lukovicu vrtnog celera i označava prehrambenu biljku koju čovjek uzgaja već nekoliko stotina godina. Spremišni organ koji raste ispod površine zemlje ubraja se u rod repe, pri čemu se sam celer može uvrstiti u obitelj biljki štitarki. 

Celer je kao takav u kuhinji posebno poznat kao korijen celera ili celer rebraš. Te se varijante ne razlikuju samo po izgledu, već i po podrijetlu te svrsi upotrebe. Sada ćemo malo pomnije proučiti korijen celera.

Botanika korijena celera: korijen pravog celera

Korijen celera (Apium graveolens var. rapaceum) naziva se i korjenastim celerom ili celerom te se ubraja u korjenasto povrće. Također, korijen celera jedina je varijanta povrtnog celera, koji u zemlji tvori korijen s debelim mesom. Iako se, naravno, kod korijena celera poglavito jede korijen, mogu se ubrati i zeleni listovi te upotrebljavati, na primjer, kao začin u juhama.

Odakle izvorno potječe korijen celera?

Korijen celera izvorno potječe s južnog Sredozemlja, prvenstveno iz Egipta. Ondje se dugo vremena polagao u grobove. Tijekom stoljeća korijen celera postupno se širio diljem svijeta. Danas se uzgaja gotovo posvuda. Glavna područja uzgoja prvenstveno se nalaze u središnjoj i istočnoj Europi, na primjer, u Njemačkoj, Poljskoj i Mađarskoj.

Gdje se uzgaja korijen celera?

Iako sama biljka celera izvorno potječe iz područja Sredozemlja, različite varijante celera danas se poglavito uzgajaju u Njemačkoj, Francuskoj i državama Beneluksa.

Kada je sezona korijena celera?

Razdoblje berbe korijena celera traje od listopada do ožujka, zbog čega se smatra klasičnim zimskim povrćem. Budući da se ovo povrće uzgaja gotovo svugdje na svijetu, svježi korijen celera dostupan je gotovo tijekom cijele godine. Nakon berbe dospijeva u maloprodaju, konzervira se ili prerađuje u prah i umake.

Uzgoj korijena celera u vlastitom vrtu

Korijenu celera potrebno je mjesto koje je osunčano ili blago sjenovito. Pri tome bi tlo moralo biti bogato humusom i hranjivim tvarima te ravnomjerno vlažno.

Celer se u pravilu unaprijed uzgaja te kasnije presađuje, a prethodni uzgoj pri tome se u pravilu provodi u staklenicima. S prethodnim uzgojem može se započeti već od ožujka, a traje od šest do osam tjedana. Pri tome je potrebno imati na umu da se sjemenke prekriju samo tankim slojem zemlje ili pijeska. I zalijevanje se tada provodi štedljivo. Čim sigurno više neće doći do pojave kasnog mraza, a izdanci su izrasli u mladice kvalitetnog korijenja, mogu se posaditi u lijehu. Biljke bi se u lijehu morale saditi uz međusobni razmak od 40 centimetara. Također, potrebno je imati na umu da se mladice postave u što višem sloju zemlje. Posade li se preduboko, korijen biljke mogao bi se izobličiti.

Kod obiju varijanti celera riječ je o podvrstama pravog celera. Kod korijena celera se, kao što mu i sam naziv daje naslutiti, jede svijetlo, pikantno meso korijena. Za razliku od toga, stabljika celera rebraša tvori manje korijenje, no zato snažne stabljike s nježnim listovima. Te stabljike s listovima imaju blaži okus te su i sirove idealno prikladne za međuobrok. Celer rebraš poznat je i pod nazivom stabljika celera.

kcal: 27 kcal

Ugljikohidrati: 2,25 g

Bjelančevine: 1,55 g

Masti: 0,33 g

Vitamin A: 0 µg

Vitamin B1: 0,04 mg

Vitamin B2: 0,07 mg

Vitamin B6: 0,2 mg

Vitamin C: 8,25 mg

Vitamin E: 0,5 mg

Kalcij: 50 mg

Željezo: 0,44 mg

Kalij: 414 mg

Magnezij: 14 mg

Natrij: 77 mg

Korijen celera sadrži brojne važne vitalne i mineralne tvari. Među njih ubrajaju se brojni vitamini i dijetalna vlakna. Također, korijen celera sadrži eterična ulja, koja mogu poticati rad krvnih žila i opskrbe tijela krvlju. Time se oslobađaju arterije te se može sniziti krvni tlak. Upravo ta eterična ulja k tomu mogu umiriti nadraženi želudac tako što se neutralizira prekomjerna želučana kiselina, a usto se potiče probava. Dakle, korijen celera vrlo je zdrav te bi se trebao, ako ne postoji nepodnošljivost, redovito naći na jelovniku.

Antioksidansi u korijenu celera

Korijen celera bogat je antioksidansima. Te tvari štite tjelesne stanice od štetnih slobodnih radikala kao što su dim cigarete, UV zračenje ili otrovi iz okoliša. Osim toga, korijen celera sadrži apigenin, svijetložutu biljnu tvar flavonoida. Apigenin ima antioksidativni i protuupalni učinak te stoga može štititi živčane stanice od oštećenja uslijed stresa i starenja.

Korijen celera i nadutost

Tko često boluje od nadutosti, tih se tegoba može riješiti s pomoću korijena celera. Njegovom se konzumacijom potiče aktivnost crijeva, što može spriječiti grčeve ili nakupljanje prevelike količine zraka. Za optimalno se djelovanje iz jednog korijena celera priprema čaj uz dodatak male količine đumbira i limuna.

Korijen celera pravi je svestrani talent za juhe, salate i druge recepte te je stoga rado viđen gost u svačijoj kuhinji. Stoga trebaš znati kako ga najbolje čuvati te na što je potrebno obratiti pozornost tijekom kupnje. Korijen celera najbolje je čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Pri tome bi se gomolj trebao čuvati bez korijena i listova. Uostalom, ovo klasično korjenasto povrće ubire se od listopada te je dostupno tijekom cijele zime.

Kupnja korijena celera: u nastavku donosimo na što trebaš obratiti pozornost

Pri kupnji pazi na to da je korijen celera čvrst i suh na dodir te da ne popušta kada ga pritisneš prstom. Pazi i na to da se na gomolju ne nalaze nikakve tamnosmeđe mrlje. Najbolje je preskočiti celer koji je mekan na dodir. Za provjeru možeš provesti test kucanja. Ako zvuči šuplje, korijen celera već je star i spužvast iznutra, stoga prste dalje!

Koliko se dugo korijen celera može čuvati u hladnjaku?

U hladnjaku se ovo korjenasto povrće u ladici za povrće može čuvati do čak dva tjedna. Međutim, zarezane površine morale bi se prekriti folijom kako se korijen ne bi osušio. No celer će dulje ostati svjež ako se ne izreže. Također, korijen celera ne bi se smio čuvati u neposrednoj blizini voća jer se može brže pokvariti uslijed toga.

Može li se korijen celera zamrznuti?

Korijen celera možeš bez problema zamrznuti, uslijed čega će se njegov rok trajanja produljiti čak do šest mjeseci. U tu svrhu jednostavno oguli celer, nareži ga na kocke ili prutiće te ga u staklenci ili drugom spremniku odloži u zamrzivač. Usput rečeno, kuhani celer može se u zamrzivaču čuvati svega oko tri mjeseca.

Korijen celera klasičan je sastojak povrća za juhu te se upotrebljava za pripremu juha i variva. Osim toga, aromatični korijen celera rado se upotrebljava i kao začinsko sredstvo za krepka jela i salate. Može se jesti sirov, kuhan, pržen ili kuhan na pari.

Kakav je okus korijena celera?

Korijen celera ima pikantan i zemljani okus. Upravo je u usporedbi s celerom rebrašem njegov okus nešto blaži, pa gotovo i slatkast.

Može li se korijen celera jesti sirov?

Unatoč tome što je korijen celera u većoj mjeri poznat kao sastavni dio dodataka za juhu, može se bez poteškoća jesti sirov. Usput rečeno, manji su gomolji često blaži i manje vlaknasti. Bit će iznimno ukusni ako ih se nariba u pikantnu salatu.

Mora li se korijen celera oguliti?

Prije nego što je korijen celera spreman za recept, obvezno ga je potrebno oguliti. U tu svrhu najprije operi gomolj pod mlazom tekuće vode i zatim oštrim nožem odreži korijen listova. Zatim možeš smeđu koru jednostavno ukloniti gulilicom.

Priprema korijena celera

Nakon što je korijen celera u dovoljnoj mjeri očišćen i oguljen, može se izrezati na željenu veličinu. Ovisno o receptu, to mogu biti ploške, prutići ili kocke. Kod pojedinih sorta celera svijetlo meso korijena brzo će promijeniti boju u smeđu nakon rezanja ili kuhanja uslijed reakcije s kisikom. To se jednostavno može spriječiti tako što se na meso celera doda mala količina limunova soka ili se tijekom kuhanja pomiješa s malom količinom octa.

Ovako se kuha korijen celera

Kako bi se ovo korjenasto povrće skuhalo, nakon guljenja i rezanja na komade dodaje se u hladnu vodu koja se zatim zagrijava. Korijen celera morao bi se kuhati tako da bude prokuhan, ali da se ne raspada. Za cijeli korijen potrebno je vrijeme kuhanja od oko 50 minuta. Ako se nareže na ploške, korijenu celera će u loncu biti potrebno svega oko 15 minuta.

Mogu li upotrebljavati korijen celera kao začin?

Nije samo meso korijena celera idealno prikladno za različite pikantne recepte, već se i zeleni dijelovi mogu upotrebljavati kao začinsko sredstvo. Intenzivan okus nije idealan samo u juhama, već i u umacima ili marinadama. U tu se svrhu zeleni dijelovi celera jednostavno peru, suše i zatim sitno sjeckaju te se po želji upotrebljavaju kao začini. Mlađi listovi nešto su blažeg okusa od starijih zelenih dijelova biljke, stoga uvijek najprije kušaj koliko je okus ovog začinskog bilja zbilja intenzivan.

Od zelenih dijelova celera se, uz dodatak soli i papra, može izraditi i vlastita sol sa začinima.