Pastrnjak: sve o korjenastom povrću

Ponovno je tu: pastrnjak je sporo rastući povrtni korijen krepka okusa, koji su isprva potisnuli krumpir i mrkve, no koji je zatim ponovno postao popularan. Sve do 18. stoljeća ubrajao se među najvažnije osnovne namirnice, a zatim je potpuno nestajao.

Narodni nazivi „jelenska mrkva” ili „velški peršin” daju do znanja čiji je žućkasto-bijeli pastrnjak srodnik – u pogledu botanike, izgleda, ali i okusa. Pastrnjak u proteklih nekoliko godina slavi svoj povratak u domaće kuhinje. Otkrit ćemo ti što ovu repu čini tako posebnom.

Botanika: pastrnjak

Pastrnjak (Pastinaca sativa) biljna je vrsta iz porodice pastrnjaka (Pastinaca) unutar obitelji štitarki (Apiaceae). Ubraja se među korjenasto povrće. Pastrnjak je dvogodišnja, zeljasta biljka koja izrasta do visine od 30 do 120 centimetara. Ova je repa žuto-bjelkaste boje, u obliku stošca, debela do šest centimetara i dugačka oko 20 centimetara. Voćno meso miriše na mrkvu i ima slatkasto-pikantnu aromu. Među njegove srodnike ubrajaju se mrkva i peršin.

Odakle izvorno potječe pastrnjak?

Pastrnjak je već nekoliko stoljeća poznat diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Do kraja 18. stoljeća ubrajao se među osnovne namirnice, dok mu mjesto nisu oteli krumpir i mrkve koji znatno brže rastu i jer se poljoprivrednicima sedmomjesečno vrijeme čekanja od sijanja do ubiranja nekoć činilo predugačkim. Danas se pastrnjak sve češće uzgaja i u Skandinaviji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u.

Pastrnjaci su nezahtjevne biljke koje se jednostavno mogu posaditi u domaćem vrtu. Objasnit ćemo ti u svega nekoliko koraka kako to funkcionira!

Može li se pastrnjak uzgajati u vrtu?

Pastrnjak se može jednostavno uzgajati u domaćem vrtu. Krenimo!

1. Trebaš odabrati sunčano mjesto u vrtu na kojem će pastrnjak imati dovoljno mjesta za rast. Tlo bi trebalo biti duboko, rahlo i pjeskasto-glineno. Za poboljšanje tla možeš u jesen nanijeti sloj gnojiva, a u proljeće dodati malo brašna od rogova ili vapnenca.
2. Najbolje vrijeme za sijanje pastrnjaka jest razdoblje od kraja ožujka do sredine svibnja. Sadi sjemenke u redove na dubini od jednog centimetra, a međusobno bi morali biti udaljeni oko 30 centimetara. Razmak između sjemenki morao bi iznositi otprilike dva ili tri centimetra. Prekrij sjemenke zemljom i blago je pritisni.
3. Tlo bi moralo biti vlažno, ali ne suviše mokro. Kada pastrnjak dosegne visinu od pet do sedam centimetara, gnoji ga tako što ćeš dodati šaku punu brašna od rogova ili gnojivo u blizinu biljki. Ako raste korov, pažljivo ga ukloni kako ne bi oštetio pastrnjake.

Kada se ubire pastrnjak?

Pastrnjaku je za dozrijevanje potrebno oko četiri ili pet mjeseci. Razdoblje branja u pravilu se proteže od rujna do listopada. Nakon što listovi požute ili odumru, vrijeme je za ubiranje pastrnjaka. Koristi se vilicom za kopanje te ih tako pažljivo izvuci iz tla. Ukloni listove i čuvaj pastrnjake na hladnom i tamnom mjestu.

Kada je sezona pastrnjaka?

Pastrnjak se ubraja u tipično jesensko i zimsko voće. Prvo korjenasto povrće dostupno je od rujna. Međutim, glavna sezona proteže se od studenog do ožujka.

Pastrnjak i korijen peršina korjenasta su povrća koje izvana izgledaju slično te se često brkaju. Međutim, među njima postoje određene razlike. Pastrnjak je općenito veći i deblji od korijena peršina. Njegova je koža glatka i bež ili kremaste boje, dok korijen peršina ima hrapaviju, smeđu kožu. Međutim, oba korijena imaju bijelu, vlaknastu unutrašnjost.

Te se dvije sorte razlikuju i kada je riječ o okusu. Pastrnjak ima slađi, orašastiji okus, dok korijen peršina ima nešto pikantniji okus koji podsjeća na peršin. U kuhinji pastrnjak i korijen peršina često mogu biti alternativa jedno drugome. Pastrnjak je dobro prikladan za pečenje ili prženje te se dobro može upotrebljavati i u juhama i varivima. Korijen peršina također je svestran te se može dinstati ili pržiti te poslužiti kao prilog. Često se upotrebljavaju u juhama i umacima radi dodavanja dodatne note okusa.

Sažeto rečeno, pastrnjak i korijen peršina slični su, ali su dovoljno različiti kako bi ih se moglo razlikovati. Oba su ukusni i hranjivi izdanci korjenastog povrća te se u kuhinji mogu upotrebljavati na razne načine.

kcal: 64 kcal

Ugljikohidrati: 12,05 g

Bjelančevine: 1,31 g

Masti: 0,43 g

Vitamin A: 0 µg

Vitamin B1: 0,08 mg

Vitamin B2: 0,13 mg

Vitamin B6: 0,11 mg

Vitamin C: 18 mg

Vitamin E: 0,88 mg

Kalcij: 47 mg

Željezo: 0,71 mg

Kalij: 523 mg

Magnezij: 26 mg

Natrij: 8 mg

Budući da je korjenasto povrće, pastrnjak se ubraja među prirodnu superhranu. Ne samo da je slasna okusa, već je i bogat važnim hranjivim tvarima.

Pastrnjak je ukusna i zdrava sorta korjenastog povrća koja se u kuhinji može upotrebljavati na razne načine. Bogat je hranjivim tvarima te ima ugodan i sladak okus. Pri kupnji pastrnjaka pazi na to da bude svjež i čvrst. Važno ga je pravilno čuvati kako bi se osigurali dugačak rok trajanja te očuvanje okusa i kvalitete. Sada ćemo ti objasniti najvažnije savjete u vezi s kupnjom i čuvanjem pastrnjaka.

Kako mogu prepoznati pastrnjak?

Pastrnjak, korijen peršina i mrkva mahom su korjenasto povrće koje se često brka. Pastrnjak ima kremastu boju kože te duguljast izgled nalik stošcu i glatku teksturu. U usporedbi s time, korijen peršina ima hrapaviju kožu te bijelu boju sa stožastim oblikom koji je zaobljen pri vrhu. Za razliku od njih, mrkve su najčešće narančaste boje te imaju duguljast i konusan oblik s glatkom teksturom. Ako ne znaš koje se točno povrće nalazi ispred tebe, možeš ga provjeriti i mirisom: pastrnjak i korijen peršina imaju zemljano-orašast miris, dok je miris mrkve sladak.

Kupnja svježeg pastrnjaka: savjeti

Ponajprije pazi na to da je pastrnjak čvrst i težak kada ga držiš u ruci. Ako je još mekan ili lagan, to može biti naznaka za to da već dulje vrijeme stoji. Pogledaj i kožu pastrnjaka. Morala bi biti glatka i ravnomjerna, bez mrlja ili pukotina. Ako na koži primijetiš mrlje ili neravnine, to može biti naznaka za to da pastrnjak više nije svjež. Dodatna je naznaka svježine pastrnjaka njegov miris. Svježi pastrnjak ima ugodan i sladak miris koji podsjeća na mrkvu.

Ovako treba čuvati pastrnjak

Pastrnjak bi se idealno trebao čuvati na vlažnom, hladnom i tamnom mjestu. Najbolje ih je umotati u vlažnu krpu i čuvati u hladnjaku. Tako će se moći čuvati nekoliko dana te čak do dva tjedna. Kada se zamrzne, pastrnjak se može čuvati nekoliko mjeseci.

Može li se pastrnjak zamrznuti?

Ako želiš zamrznuti pastrnjak, slijedi sljedeće korake:

1. Oguli pastrnjak i nareži ga na male komade ili ploške, ovisno o tome kako ga želiš nastaviti prerađivati.
2. Blanširaj pastrnjak dvije ili tri minute u kipućoj vodi. Time se deaktiviraju enzimi te se štite boja i tekstura pastrnjaka.
3. Ukloni pastrnjak iz kipuće vode i smjesta ga uroni u ledeno hladnu vodu za zaustavljanje postupka kuhanja.
4. Temeljito osuši pastrnjak i pobrini se za to da ne bude suviše vlažan.
5. Položi pastrnjak u vrećicu ili posudu za zamrzavanje te na njoj zabilježi datum i sadržaj.
6. Odloži vrećicu ili posudu za zamrzavanje u zamrzivač, nakon čega će se pastrnjak brzo zamrznuti.

Nakon zamrzavanja možeš pastrnjak do godinu dana držati u zamrzivaču. Možeš ga upotrebljavati kao prilog ili sastojak u juhama, varivima ili drugim jelima.

Pastrnjak se brzo priprema za daljnje prerađivanje:

• pranje
• guljenje gulilicom
• rezanje obaju vrhova

Uzgoj pastrnjaka sve je popularniji i zbog lakog načina pripreme ove biljke. On se kao ukusni prilog pečenju peče zajedno s krumpirom u pećnici ili se upotrebljava u piriranom obliku ili pak u varivima. Mladim listovima biljke mogu se začiniti juhe ili salate. Svježa zrna sjemenki mogu se upotrijebiti kao zamjena za kim. Blagi pastrnjak nalazi se i u gotovoj hrani za bebe.