Slatkovodne ribe - važna namirnica
Općenito se razlikuje između morskih i slatkovodnih riba. Morskim ribama nazivaju se sve vrste riba čije je prirodno stanište more. Za razliku od njih, slatkovodne ribe pojavljuju se u kopnenim vodama kao što su jezera i rijeke.
Slatkovodne ribe imaju ova posebna svojstva
Naziv „slatkovodna riba” obuhvaća sve jestive ribe ulovljene u kopnenim vodama, koje ljudima služe kao hrana ili koje se upotrebljavaju kao osnova za proizvodnju drugih namirnica. U skladu s time, slatkovodne ribe pojavljuju se u rijekama i jezerima te u potocima i kopnenim vodama koje se odlikuju niskim ili nikakvim udjelom soli. Slatkovodne ribe ne mogu preživjeti u slanoj morskoj vodi. Oko 33 posto cjelokupne riblje faune čine slatkovodne ribe. U pogledu okusa, one su vrlo slične morskim ribama te imaju blagu aromu.
- Primarne slatkovodne ribe razvile su se u kopnenim vodama. Ukupno 33 posto riblje faune sastoji se od slatkovodnih roba te vrste. Ribe iz ovog razreda nalik su zrakoperkama, šaranima i somovima. One su dio nadreda „Ostariophysi”. Ove ribe, na primjer, imaju dobro osjetilo sluha, zbog čega tijekom izlova tih slatkovodnih riba morate biti što tiši. Postoji oko 6000 vrsta ovog nadreda, a to su dvije trećine ukupnog broja slatkovodnih riba.
- Sekundarne slatkovodne ribe potječu od predaka koji su nekoć živjeli u moru te su se, tijekom razvoja, preselili u slatkovodna tijela. One također imaju vrlo nisku toleranciju na sol. Osam posto cjelokupne populacije ribe sastoji se od sekundarnih slatkovodnih riba. U tu skupinu ubrajaju se ribe nalik gavunu, zubatim šarančićima i ciklidima. Ove ribe prvenstveno se pojavljuju u vodama s vrlo visokom pH vrijednošću. To su rijeke Srednje Amerike ili rijeke i jezera u Australiji. Njihovo stanište također se nalazi u velikim istočnoafričkim jezerima. Usto, ispred oceanskih otoka koji nemaju vezu s kopnom pojavljuje se samo ova vrsta slatkovodnih riba.
- Periferne slatkovodne ribe imaju vrlo izraženu toleranciju na sol te posjeduju sposobnost širenja i izvan mora. Međutim, kod njih je i dalje riječ o slatkovodnim ribama. Određen dio ovih slatkovodnih riba dio svojeg života provodi u moru. U tu se vrstu riba ubrajaju ribe nalik snjetcu, nalik lososu i jesetre.
Odakle izvorno potječu slatkovodne ribe?
Slatkovodne ribe smatraju se jednom od najstarijih namirnica svijeta. Lovile su se već prije nekoliko tisuća godina te se naposljetku sušile kako bi se konzervirale za dugačke marševe. One raspolažu visokim udjelom masti, a u većini je slučajeva riječ o koštunjačama i hrskavičnjačama. Danas se slatkovodne ribe pretežito profesionalno uzgajaju u akvarijima za uzgoj. Prvenstveno se države kao što su Norveška, Švedska i Kanada smatraju glavnim izvoznicima slatkovodne ribe.
Kada je sezona slatkovodnih riba?
Sezona slatkovodnih riba poglavito je tijekom jeseni. Međutim, zato što se većinom uzgajaju u bazenima za uzgoj, dostupne su tijekom cijele godine. Nakon izlova slatkovodne ribe dospijevaju u maloprodaju svježe ili industrijski zapakirane. One se zamrzavaju ili izravno prerađuju u druge namirnice.
Za što se mogu upotrebljavati slatkovodne ribe?
Od riblje juhe do ribe pečene na roštilju ili pak marinirane ribe, slatkovodne ribe postale su sastavni dio naših jelovnika. Bez obzira na to kako je pripremate, prvi je korak uvijek ono što je poznato kao „čišćenje”, tj. uklanjanje ljuski, peraja, kostiju i iznutrica. Zatim se obično začini limunovim sokom i solju te po potrebi termički obradi. Riba se jede i sirova, osobito u japanskoj kuhinji.
Po ovome ćete prepoznati svježu ribu
Oči moraju biti bistre i nezamućene. Kada se blago pritisnu, morale bi biti čvrste na dodir i samo donekle popuštati. Odlučujući je čimbenik i boja kože . Ona mora zadržati svoju prirodnu boju i blago se svjetlucati. Na ribama se ne smiju nalaziti nikakve ozljede jer se u njima posebno brzo mogu proširiti bakterije. Koža svježe ribe presvučena je prozirnom sluzi. Ona ne smije biti žuta, crna ni krvava. Kada se riba pritisne, meso mora samo lagano popuštati. Dodatna karakteristika svježine su crvene škrge. One s vremenom postaju žućkaste te tako upućuju na stupanj kvarenja ribe.
Ovo se nalazi u slatkovodnim ribama
Riblja jela ne nude samo pregršt okusa, već su i iznimno dobro probavljiva. Ribe su izvor esencijalnih aminokiselina, takozvanih kamena temeljaca proteina, te sadrže vrijedne omega-3 masne kiseline. One su ulje za motor našeg tijela. One podržavaju brojne funkcije i štite srce. Osim toga, riba sadrži vitamine A, D, B2 i B6. Dakle, slatkovodne ribe smiju se relativno često jesti.