Dunje: zlatno-žute i aromatične

Dunje su koštuničavo voće i tu se pravi razlika između jabučaste i kruškaste dunje. Jabučaste dunje imaju prilično trpki okus, dok kruškaste dunje karakterizira blag okus. Samo stablo dunje također se može usporediti sa stablom jabuke ili kruške. Ona botanički pripada obitelji ruža.

Dunje izvorno potječu s istočnog Kavkaza i Zakavkazja. Kasnije su se uzgajale i u Turskoj, i čak u Afganistanu. U srednjoj Europi pojavljuju se od 9. stoljeća. Tamo su rasle uglavnom u toplijim vinogradarskim krajevima. Danas dunje dolaze iz Azije i Europe. Međutim, većina dunja se bere u Uzbekistanu. Drugi je najveći proizvođač Turska, nakon koje slijede Kina i zatim Iran.

Dunje su ukusna voćna sorta koja se u kuhinji može upotrebljavati na razne načine. Međutim, nisu dostupne tijekom cijele godine, već imaju vlastitu sezonu uzgoja i ubiranja. Za uzgoj dunja u obzir je potrebno uzeti određene preduvjete. Ovdje ćeš saznati više o tome kako možeš uzgajati i ubirati dunje te ih prerađivati u kuhinji.

Uzgoj dunja u vrtu

Dunje se mogu uzgajati i u vlastitu vrtu te su isplativa nadopuna u svakom voćnjaku. U nastavku donosimo nekoliko jednostavnih koraka i savjeta za uspješan uzgoj dunja u vrtu:

1. Pronađi osunčano mjesto s propusnim tlom za svoje stablo dunje. Potpuna osunčanost vrlo je važna za dobar rast i dozrijevanje dunja.
2. Pripremi tlo tako što ćeš ukloniti korov te dobro prorahliti tlo. Stabla dunje preferiraju blago kisela tla s pH vrijednošću između 6,0 i 6,5.
3. Posadi stablo dunje u proljeće ili jesen. Osiguraj da je korijen dobro prekriven zemljom i da stablo stabilno stoji.
4. Održavaj ravnomjernu navlaženost tla, no nemoj previše zalijevati te izbjegni nakupljanje vode. Ljeti tijekom suhih razdoblja svakako redovito zalijevaj.
5. Redovito gnoji stablo dunje uravnoteženim gnojivom koje je bogato kalijem i fosforom za poticanje rasta i davanja plodova.
6. Provjeravaj stablo dunje na naznake bolesti ili napada štetočina te provedi potrebne mjere za njihovo suzbijanje i sprječavanje.

Vrijeme ubiranja dunja: kada se ubiru dunje?

Plodovi se beru u kasnu jesen, odnosno od listopada do sredine studenog.

Dunja je bogata vitaminom C, osim toga sadrži željezo, fluor, tanine, kalij, bakar, mangan, natrij, pektin i cink u obilnim količinama. Zbog visokog sadržaja vitamina, minerala i elemenata u tragovima, dunja se često koristi u prirodnoj medicini kao i u preradi hrane. Dunje su zdrav odabir za uravnoteženu prehranu te mogu pridonijeti poticanju crijevnog zdravlja. Usto su niskokalorične uz oko 40 kilokalorija na 100 grama.

kcal: 38 kcal

Ugljikohidrati: 7,3 g

Bjelančevine: 0,4 g

Masti: 0,5 g

Vitamin A: 6 µg

Vitamin B1: 0,03 mg

Vitamin B2: 0,03 mg

Vitamin B6: 0,04 mg

Vitamin C: 14 mg

Vitamin E: 0,4 mg

Kalcij: 10 mg

Željezo: 0,6 mg

Kalij: 183 mg

Magnezij: 8 mg

Natrij: 2 mg

Dunje nisu samo slasne, već su i bogate hranjivim tvarima koje mogu pružiti brojne zdravstvene prednosti. U nastavku ćeš saznati više o zdravstvenim aspektima dunja te zašto mogu biti vrijedna nadopuna tvojoj prehrani. Od njihovih antioksidativnih svojstava sve do dijetalnih vlakana i vitamina.

Pektin u dunjama: potiče probavu

Pektin je određena vrsta dijetalnog vlakna koje se u dunjama pojavljuje u visokim koncentracijama te se može pozitivno odraziti na probavu. Dijetalna vlakna neprobavljivi su ugljikohidrati koji se pojavljuju u biljnim namirnicama, kao što su voće, povrće i proizvodi od cjelovita zrna, te ispunjavaju važne funkcije u probavnom traktu.

Pektin je topivo dijetalno vlakno koje može vezati vodu te tako tvoriti gelastu konzistenciju. U želučano-crijevnom traktu pektin tvori svojevrstan gel koji može regulirati probavu te regulirati apsorpciju hranjivih tvari u krvi. To može pridonijeti tome da se probava usporava i bude ravnomjernija, što može rezultirati boljim zdravljem crijeva.

Također, pektin može pridonijeti poticanju crijevne aktivnosti te prevenciji zatvora. Dunje stoga mogu biti prirodna i zdrava opcija za poticanje probave te ublažavanje mogućih probavnih tegoba.

Dunje sadrže vrijedne antioksidanse

Antioksidansi su vrijedni spojevi koji se pojavljuju u brojnim biljnim namirnicama te štite tijelo od štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali nestabilne su molekule koje u tijelu nastaju uslijed zagađenja iz okoliša, stresa, pušenja ili neuravnotežene prehrane te mogu uzrokovati oksidativni stres.

Dunje sadrže različite vrste antioksidansa, između ostalog vitamin C, vitamin E i beta karoten. Ti antioksidansi mogu pridonijeti neutralizaciji slobodnih radikala te zaštiti tjelesnih stanica od oštećenja. Antioksidativna svojstva dunja mogu imati brojne prednosti za zdravlje. Mogu pridonijeti jačanju imunološkog sustava, poboljšati kožno zdravlje i smanjiti rizik kroničnih oboljenja i srčanih bolesti te određenih vrsta raka. Također, antioksidansi mogu imati protuupalna svojstva te pomoći pri prevenciji očnih problema uvjetovanih starošću.

Niska razina voćnog šećera u dunjama

Dunje se odlikuju svojim niskim sadržajem voćnog šećera, posebice u usporedbi s drugim voćnim sortama poput jabuka ili banana. To dunje čini prikladnom opcijom za osobe koje moraju smanjiti svoj unos voćnog šećera, na primjer, uslijed intolerancije na fruktozu. Unatoč tome, važno je istaknuti da dunje ipak sadrže voćni šećer te da on kod osoba s intolerancijom na fruktozu može izazvati simptome. U slučaju intolerancije na fruktozu savjetuje se nadzirati konzumaciju dunja i drugih namirnica koje sadrže fruktozu te se, po potrebi, posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom kako bi se odredila individualna podnošljivost dunja te izbjegli simptomi.

Dunje su ukusno i svestrano voće koje je dostupno u našem supermarketu. Ako želiš kupiti dunje, trebaš znati na što moraš obratiti pozornost pri odabiru zrelih dunja. Također, odlučujuće je pravilno čuvanje dunja kako bi se očuvale njihova svježina i dugačak rok trajanja. Ovdje ćeš saznati korisne savjete i trikove o tome kako možeš pravilno kupovati i čuvati dunje.

Gdje se mogu kupiti dunje?

Dunje možeš kupiti, na primjer, u svojoj obližnjoj trgovini Kauflanda.

Čuvanje dunja: ovako će ostati svježe

Dunje imaju vrlo osjetljivu vanjsku koru pa se lako oštete. Za optimalno skladištenje, dunje treba stoga postavljati na mekano i u jednom sloju. Ako se postupa pažljivo, mogu se čuvati nekoliko mjeseci na hladnoj temperaturi. Dunje nisu osjetljive na hladnoću.

Savjet za čuvanje: zamrzavanje dunja

Dunje se mogu i zamrznuti kako bi se produljio njihov rok trajanja te kako bi se sačuvale za kasniju upotrebu. Zamrznute dunje mogu se otprilike tri ili četiri mjeseca čuvati u zamrzivaču te su dobro prikladne za upotrebu u smoothiejima, desertima, umacima ili marmeladama. U nastavku donosimo jednostavan savjet za zamrzavanje dunja:

1. Temeljito operi dunje i osuši ih tapkanjem.
2. Oguli dunje i ukloni koštice iz njih.
3. Nareži dunje na željene komade ili ploške.
4. Zamrzni narezane dunje u zrakonepropusnom spremniku ili vrećici za zamrzavanje.
5. Dobro zatvori spremnik ili vrećicu za zamrzavanje te na zabilježi datum za nadzor roka trajanja u zamrzivaču.

Savjet: narezane dunje možeš preliti i sokom od limuna, čime će se prije zamrzavanja zaštititi od oksidacije i promjene boje.

Koliko se dugo mogu čuvati dunje?

Dunje se pri hladnijoj sobnoj temperaturi (od nula do pet Celzijevih stupnjeva) ili u pretincu za povrće u hladnjaku mogu čuvati otprilike tjedan dana. Ako još nisu zrele, tada se mogu čuvati do čak tri mjeseca. Nehlađene dunje mogu se čuvati samo do tri dana.

Dunje obično imaju prilično gorak okus kada su sirove. Stoga su najprikladnije za preradu u marmelade i želee. Koriste se i za izdašna jela kao što su janjeći tajine ili orijentalno pirjana teletina. Priprema se na isti način kao i jabuke ili kruške, ali se najprije mora istrljati vunasta kožica.

Koji je okus dunja?

Dunje imaju jedinstven okus koji se često opisuje kao slatkasto-kiselkast i aromatičan. Okus dunja može se razlikovati ovisno o sorti, stupnju zrelosti i pripremi. Međutim, sirove dunje ne mogu se jesti jer je njihovo voćno meso tvrdo, a korica gorka. Dunje pripremom razvijaju svoj slatkasto-kiselkast okus te se njihove arome u cijelosti mogu iskoristiti. Njihov okus podsjeća na svojevrsnu mješavinu jabuke, kruške i limuna.

Mogu li se dunje jesti sirove?

Sirove dunje u pravilu nisu prikladne za konzumaciju. Ovo je voće tvrdo i ima neugodno gorak okus. Stoga se dunje prije konzumacije u pravilu kuhaju, peku ili pripremaju na drugi način radi poboljšanja njihova okusa i teksture. Međutim, postoji nekoliko sorta dinje koje se mogu jesti i sirove nakon što u cijelosti dozriju. Te sorte imaju mekšu teksturu i blaži okus. Prvenstveno su turske i bliskoistočne sorte ukusne i kada se jedu sirove – gotovo kao jabuka. Korica i peteljka morali bi se ukloniti prije konzumacije jer nisu jestivi. Isto vrijedi za otrovne koštice.

Priprema dunja: guljenje, rezanje i vađenje koštica

U nastavku donosimo detaljne upute o tome kako ćeš pravilno pripremiti dunje te ih upotrijebiti u raznim receptima:

1. Temeljito operi dunje pod mlazom hladne vode radi uklanjanja prljavštine ili ostataka.
2. Oguli dunje oštrom gulilicom ili nožem. Korica dunja može biti debela i žilava, stoga je važno koristiti se oštrim alatom.
3. Prepolovi oguljene dinje i žlicom ili nožem pažljivo ukloni kućište s košticama. Pazi na to da ne oštetiš dunje.
4. Nareži dunje na ravnomjerne komade ili ploške, ovisno o tome kako ih želiš upotrebljavati. Ovisno o receptu možeš ih rezati na različite veličine i oblike.
5. Zatim odloži pripremljene komade dunja u zdjelu napunjenu vodom i sokom od limuna radi sprječavanja promjene boje jer dunje brzo postaju smeđe.

Blanširanje dunja

Blanširanje je korisna metoda za poštednu pripremu dunja jer se tada ne kuhaju toliko dugo, a njihova tekstura i okus ostaju očuvani. Također, blanširanje pomaže pri tome da voćke budu lakše probavljive i imaju blaži okus.

1. Zakuhaj dovoljnu količinu vode u loncu te dodaj prstohvat soli za poboljšanje okusa dunja.
2. Umetni pripremljene komade dunja u kipuću vodu te ih blanširaj oko tri ili četiri minute. Točno vrijeme kuhanja može se razlikovati ovisno o receptu i željenom stupnju termičke obrade.
3. Po isteku vremena kuhanja izvadi dunje perforiranom žlicom iz vode te ih odloži u zdjelu s ledenom vodom za zaustavljanje postupka kuhanja i brzo hlađenje dunja.
4. Nakon što se dunje ohlade, izvadi ih iz ledene vode i ostavi da se dobro ocijede. Blanširane dunje sada su spremne za daljnju upotrebu u različitim receptima.

Kuhanje dunja

Kuhanje dunja popularna je metoda oslobađanja prirodne slatkoće i aroma te osiguravanja mekane i nježne teksture. Za daljnje pojačanje okusa možeš se koristiti začinima kao što su cimet, klinčići ili vanilija.

1. Napuni lonac dovoljnom količinom vode i dodaj prstohvat soli.
2. Zakuhaj vodu i dodaj pripremljene komade dunja. Kuhaj ih 15 – 20 minuta ili dok ne budu mekani. Vrijeme kuhanja može se razlikovati ovisno o receptu. Nožem provjeri jesu li dunje dovoljno mekane.
3. Odlij vodu i dobro ocijedi dunje. Zatim ih upotrijebi u skladu s uputama u željenom receptu.

Koliko se dugo dunje moraju kuhati?

Dunjama je za omekšavanje u pravilu potrebno vrijeme kuhanja od 15 do 20 minuta. Međutim, točno vrijeme kuhanja može se razlikovati ovisno o receptu i željenom stupnju tvrdoće na zagriz. Važno je redovito provjeravati dunje kako bi se utvrdilo jesu li dovoljno mekane. Ako ih s lakoćom možeš probiti nožem, u pravilu su gotove. Savjetuje se nadzirati vrijeme kuhanja i redovito provjeravati kako bi se osiguralo da dunje ne omekšaju suviše ili čak zagore.