Tjestenina bez jaja: veganska alternativa
Znaš li da prosječni Talijan godišnje pojede oko 28 kilograma tjestenine? U to se ubraja i tjestenina bez jaja jer se ona, uz tjesteninu od jaja, tjesteninu od heljde i tjesteninu od integralne pšenice, ubraja u tjesteninu te predstavlja svestranu i ukusnu osnovnu namirnicu.
Tjestenina bez jaja ima ova posebna svojstva
Tjestenina bez jaja proizvodi se bez dodavanja jaja. Uglavnom se sastoji samo od žitarica i vode. To tjesteninu bez jaja čini veganskom. Kako bi se osigurala dobra svojstva za kuhanje, tjestenina bez jaja često se sastoji od durum pšenice. Za razliku od nje, kod klasične tjestenine s jajima tijekom proizvodnje dodaju se jaja kako bi se osiguralo da se tijesto tjestenine ne raspadne tijekom kuhanja. Također, ta tjestenina sadrži još i žumanjak te lijepu, blago žućkastu boju. Uostalom: riječ „pasta”, koja potječe iz talijanskog jezika, u prijevodu otprilike znači „tijesto”.
Odakle izvorno potječe tjestenina bez jaja?
U brojnim predjelima svijeta tjestenina se oduvijek proizvodi bez jaja. Na primjer, poznata talijanska tjestenina tradicionalno ne sadrži jaja. Upotrijebljena durum pšenica ima izraženija adhezivna svojstva, zbog čega joj jaja nisu potrebna. No i u pojedinim dijelovima Azije tjestenina bez jaja, proizvedena od pšenice ili riže, tradicionalna je namirnica. Posebno su poznati takozvana mie tjestenina iz Kine te ramen iz Japana. Dakle, tjestenina bez jaja nema samo jedno mjesto podrijetla.
Kada je sezona tjestenine bez jaja?
Kod tjestenine bez jaja riječ je o trajnom proizvodu. Tako se tjestenina bez jaja nakon proizvodnje u cijelosti suši, čime se može čuvati nekoliko godina. U skladu s time, tjestenina bez jaja upotrebljava se tijekom cijele godine.
Za što se može upotrebljavati tjestenina bez jaja i kako se treba čuvati?
U načelu se tjestenina bez jaja može upotrebljavati kao potpuna alternativa tjestenini od jaja. Iznimku predstavljaju sorte tjestenine koje u načelu ne mogu uspjeti bez dodavanja jaja. To se posebno odnosi na „špecle”, svježu tjesteninu, koja bi zbog specifičnog načina pripreme teško uspjela bez jaja. Osim toga, tjestenina bez jaja kuha se u obilnoj količini slane vode do postizanja željene konzistencije. Tijekom upotrebe tjestenine bez jaja posebno je važno polijevanje hladnom vodom nakon kuhanja jer će se ona brže lijepiti od tjestenine s jajima.
Ovako trebaš čuvati tjesteninu bez jaja
Zahvaljujući izostanku jaja, nekuhana tjestenina bez jaja u pravilu ima vrlo dugačak vijek trajanja. Važno je samo da se ta tjestenina čuva na suhom mjestu. Nakon što se pakiranje otvori, obvezno se mora dobro zatvoriti kvačicom. Idealno je sadržaj pakiranja nakon prvog otvaranja istresti u limenku za čuvanje s nepropusnim poklopcem. Ako se kuhana tjestenina želi ponovno jesti, obvezno se mora brzo ohladiti, brzo staviti u hladnjak i u cijelosti zagrijati prije sljedeće konzumacije.
Ovo se nalazi u tjestenini bez jaja
Tjestenina je u načelu zdrava namirnica ako se u obzir uzmu određeni aspekti. Bijela tjestenina ne smije se svakodnevno posluživati, već je u tomu slučaju bolje posegnuti za tjesteninom od integralne pšenice. Ona se manje odražava na razinu šećera u krvi te predstavlja bogat izvor hranjivih tvari i bjelančevina. Jela od tjestenine uvijek bi se morala kombinirati s visokokvalitetnim mastima, dovoljno povrća i dobrim izvorima proteina. Kod tjestenine bez jaja poseban se oprez preporučuje osobama s nepodnošljivošću na gluten jer durum pšenica sadrži velike količine glutena. S druge strane, bez poteškoća je prikladna u slučaju alergija na kokošji bjelanjak.
kcal: 362 kcal
Ugljikohidrati: 75,2 g
Bjelančevine: 12,5 g
Masti: 1,2 g
Vitamin A: 0 µg
Vitamin B1: 0,09 mg
Vitamin B2: 0,06 mg
Vitamin B6: 0,17 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 0,3 mg
Kalcij: 22 mg
Željezo: 1,5 mg
Kalij: 160 mg
Magnezij: 0 mg
Natrij: 16 mg