Šljive: ljubičasta snaga
Okrugle, plavo-ljubičaste šljive mogu se prepoznati po svom naglašenom trbušnom šavu, za razliku od svojih rođaka, običnih šljiva. Meso im je pahuljasto i vrlo sočno, zbog čega se teško odvaja od koštice. Šljiva se kuhanjem raspada i stoga je vrlo pogodna za kompot, slatko, kašu ili chutney.
Šljiva ima ova različita svojstva
Šljiva je zaobljenog oblika, ljubičaste je boje i sočnog, žutog mesa. Šljive su popularna vrsta voća koje se također može naći u gotovo svim većim vrtovima. Jedna od velikih prednosti šljive je to što su cijepljene sorte polustabljike koje mogu slobodno rasti ili se lepezasto privijati uz zid. Također, mnoge od njih su samooplodne (samooplođuju se), što je posebno korisno kada imate mjesta samo za jedno stablo.
Koliko sorti šljiva postoji?
Šljive su oduvijek inspirirale maštu vrtlara i botaničara na stvaranje novih sorti. Čak je i rimski učenjak Plinije izvijestio o iznimno čudesnim pokusima. U njegovo vrijeme pokušavalo se uzgajati šljive s okusom orašastih plodova, šljive s okusom jabuke i šljive s bademom. Čak i ako su ovi pokušaji oplemenjivanja propali, rekord uzgajivača šljive je izvanredan. Uostalom, danas postoji više od 200 različitih sorti.
Odakle izvorno potječe šljiva?
Izvorna domovina šljiva nalazi se između Kavkaza i Altaja. Odatle je ovo voće stiglo u Europu preko Damaska (Sirija). Kaže se da je Karlo Veliki (768. do 814. godine nove ere) intenzivno uzgajao šljivu u srednjoj Europi.
Kad je sezona šljiva?
Šljive su dostupne tijekom cijele godine. U pravilu, njihova je sezona između srpnja i rujna. Neke kasne sorte također se beru tek početkom listopada. Ostatak godine šljive dolaze iz Italije, Francuske, Hrvatske i Afrike.
Za što se može upotrebljavati šljiva i kako se treba čuvati?
Svježe šljive su vrlo dobre za jelo samostalno. Sočno, slatko voće popularno je i kao marmelada, mousse, kompot ili uz voćnu salatu. Za preljev za tortu bolje pristaju obične šljive. Sadrže manje soka od plavo-ljubičastih šljiva. Sušene šljive su isto tako ukusne kao jedna vrsta užine. Ako volite sok od šljiva, možete napraviti i sok od šljiva. Za to su najbolje šljive koje su još čvrste.
Ovako se čuvaju šljive
Svježe, zrele šljive treba čuvati u ladici za voće u hladnjaku. To je moguće do četiri dana, a neke sorte mogu se čuvati i do deset dana. Inače, bjelkasti premaz na šljivama je nešto sasvim prirodno. On štiti to voće od sušenja. Stoga šljive treba oprati tek neposredno prije konzumacije. Nezreli plodovi mogu se čuvati na sobnoj temperaturi jer tako najbolje sazrijevaju. Inače, zrele šljive mogu se vrlo dobro i zamrznuti. Naravno, prvo ih treba oprati, očistiti od jezgre i narezati na male komadiće. Smrznute šljive čuvaju se oko godinu dana.
Čega ima u šljivi
Šljive sadrže mnogo vitamina i minerala. To uključuje provitamin A, vitamine C, B1, B2 i E. Važni minerali su kalcij, željezo, kalij i cink. Osim toga, tu su i sekundarne biljne tvari koje se nalaze u šljivi. Imaju antioksidativni učinak na ljudske stanice, odnosno imaju staničnu zaštitu. Inače, suhe šljive pridonose zdravlju crijeva.
kcal: 49 kcal
Ugljični hidrati: 10,2 g
Bjelančevine: 0,6 g
Masti: 0,2 g
Vitamin A: 65 µg
Vitamin B1: 0,07 mg
Vitamin B2: 0,04 mg
Vitamin B6: 0,05 mg
Vitamin C: 5 mg
Vitamin E: 0,8 mg
Kalcij: 8 mg
Željezo: 0,4 mg
Kalij: 177 mg
Magnezij: 10 mg
Natrij: 2 mg
