Krastavac: odličan razrjeđivanje krvi
Krastavac je plod istoimene, jednogodišnje biljke i izvorno potječe iz Azije. Biljka krastavca ubraja se u obitelj tikvica. Krastavac, koji se usto naziva kukumar i vrtni krastavac, ima svjetlozeleno voćno meso te jajolike sjemenke. Doseže duljinu do 60 centimetara i težinu sve do 1,5 kilograma.
Krastavac ima ova posebna svojstva
Većinom zeleni, a rjeđe žuti plodovi botanički su gledano – unatoč obliku, na temelju kojega se to ne bi moglo naslutiti – bobičasto voće. Ovisno o vrsti krastavca, njegova je sezona u pravilu između svibnja i rujna te se stoga smatra klasičnim ljetnim povrćem. Krastavac se može uzgajati u stakleniku ili, uz prikladne vanjske uvjete, dakako, i prirodno na otvorenom. Krastavac se nakon berbe industrijski pakira i zavaruje u foliji ili protječe dodatni proces prerade, na primjer, postupkom konzerviranja za kiseli krastavac. Krastavac je u maloprodaji dostupan u različitim oblicima tijekom cijele godine.
Odakle izvorno potječe krastavac?
Pretpostavlja se da se pradomovina krastavca nalazi na sjeveru Indije, a na obroncima Himalaje krastavac se navodno uzgaja već najmanje 4000 godina. Međutim, drugi izvori pretpostavljaju da je na jugu Azije postojao još puno ranije te da je tek s pomorcima naposljetku dospio do Indije.
Kad je sezona krastavca?
Ovisno o sorti krastavca, njegova je sezona u pravilu između svibnja i rujna te se stoga smatra klasičnim ljetnim povrćem. Krastavac se može uzgajati u stakleniku ili, uz prikladne vanjske uvjete, dakako, i prirodno ispod otvorenog neba.
Za što se može upotrebljavati krastavac i kako se treba čuvati?
Krastavac može poslužiti kao sastojak za salate ili pak kao povrtni prilog mesnim jelima. U svakom se slučaju može jesti sirov, skuhan, kuhan na pari ili pečen ili pak poslužiti kao sastojak za pića. Krastavac predstavlja, ovisno o vrsti, svestranu nadopunu jelovnika. Kao kiseli krastavac dio je hladne kuhinje, a u pomiješanom ukiseljenom povrću neizostavan je kao sol u juhi. Od salatnog krastavca proizvode se brojne salate s različitim preljevima, odnosno octenim umacima. Krastavci za pečenje mogu se, nakon termičke obrade, preraditi u juhe, umake ili variva.
Naša preporuka: punjeni krastavci
Također, oni su idealno prikladni kao „podloga” za ukusna punjenja: na primjer, od lososa i haringe s jajem i vrhnjem (Danska), od šunke nasjeckane na sitne kockice s vrhnjem i pikantnim začinima (Elzas), od natopljenih kiflica s nasjeckanim jajetom, ribanim parmezanom, žumanjkom i muškatnim oraščićem (Italija), od salate od haringe (Švedska) ili od mljevene janjetine i rižota od rajčice (Turska), nakon čega se može prepeći ribanim sirom. Kada se čuva na tamnom i hladnom mjestu, krastavac će najmanje tjedan dana ostati svjež.
Čega ima u krastavcu
Krastavac sadrži brojne vitamine B te mineralne tvari poput natrija, kalija, kalcija, fosfora, magnezija, željeza i fluora. Važni su sastojci krastavca i vitamini A, B1, B2, C, E i vitamin K, koji je potreban za razrjeđivanje krvi. Voda ima, uz ukupno 97 posto, najveći udio u krastavcu. Krastavac je dobar za mršavljenje upravo zbog toga velikog udjela vode.
kcal: 12 kcal
Ugljikohidrati: 1,8 g
Bjelančevine: 0,6 g
Masti: 0,2 g
Vitamin A: 65 µg
Vitamin B1: 0,02 mg
Vitamin B2: 0,03 mg
Vitamin B6: 0,04 mg
Vitamin C: 8 mg
Vitamin E: 0,1 mg
Kalcij: 15 mg
Željezo: 0,2 mg
Kalij: 160 mg
Magnezij: 8 mg
Natrij: 8 mg