Žuta kobasica: malo soli, masti

Žuta kobasica impresionira prvenstveno svojim niskim udjelom soli i masti. Njezina je karakteristika blijeda boja jer se ona ne boji crvenom bojom. Postupkom barenja kod žute kobasice nastaje svjetlucavo bijelo područje za zarezivanje. Ako se svinjetina djelomično zamijeni govedinom jednaka sastava, uzorak prereza, koji se orijentira prema visini zamijenjene količine, različit je i odlikuje se intenzivnom sivom bojom. Budući da se meso ne usoljava, ostaje svijetlo i ne mijenja boju.

Žuta kobasica omiljena je barena kobasica od fine mesne mješavine te izvorno potječe iz Bavarske. Nekoć se nazivala i „kobasica od mozga”jer se izvorno zbilja proizvodila uz dodatak mozga. Žuta kobasica prvi se put spominje 1905. godine u stručnom djelu „Izrada blagih mesnih proizvoda i kobasica”. Recept koji je sadržan u njemu opisuje da se žuta kobasica djelomično proizvodila uz dodatak mozga i punila u svinjska crijeva obojena šafranom.

Kao nadjev na kruhu, žuta kobasica istinski je klasik. Budući da je meka na zagriz, u njoj se može posebno uživati. Blaga žuta kobasica ukusna je i kada se pripremi s rotkvama, mladim lukom i jabukom u salati od kobasice . Za to je najbolje prikladan pikantan preljev od vrhnja za salatu, slatkog senfa i svježe ubrana peršina. Za ljubitelje slatkastih krepkih jela prikladnija je salata od žute kobasice s lukom i komadima naranče. No kobasica će imati izvrstan okus i bez ikakvih dodataka ili kruha. 

Ovako se treba čuvati žuta kobasica

Žuta kobasica može se, kao i sve vrste barenih i kuhanih kobasica, od dva do četiri dana čuvati u hladnjaku pri temperaturi od nula do četiri Celzijeva stupnja. Također, najhladnije mjesto za čuvanje kobasica nalazi se neposredno iznad pretinca za povrće. Već otvoreni proizvod mora se potrošiti unutar nekoliko dana. Žuta kobasica može se i zamrznuti pri temperaturi od minus 18 Celzijevih stupnjeva na razdoblje od četiri mjeseca. Pri tome je potrebno obratiti pozornost na to da pakiranje bude zatvoreno.

Žuta kobasica vrijedan je izvor željeza, a u njoj su također sadržani važni vitamini B12 i B6 te životno potrebni minerali kalcij i magnezij. Vitamini B12 i B6 imaju važnu ulogu u metabolizmu homocisteina, dok sadržane mineralne tvari kalcij i magnezij jačaju ljudsko srce, kosti i mišiće, posebno tijekom stresnih razdoblja i tjelesnih opterećenja.