Govedina: malo kalorija, puno proteina
Uz svinjetinu, govedina se ubraja među najpopularnije sorte mesa. Naziv „govedina” pri tome može poslužiti kao nadređeni pojam svim dijelovima goveda. Goveda se od početka 19. stoljeća ciljano uzgajaju u svrhu proizvodnje mesa i mlijeka.
Govedina ima ova posebna svojstva
Govedina se odlikuje visokim sadržajem proteina i umjerenim udjelom masti. Na 100 grama govedine sadržano je svega oko 250 kalorija, koje se, u pogledu makronutrijenata, dijele na oko 26 grama proteina, prosječno 15 grama masti te 0 grama ugljikohidrata. Međutim, stvarni udio proteina i masti prvenstveno ovisi o tome koji se dio goveda upotrebljava. U načelu su pečena govedina i goveđi filet dijelovi goveda koji su najbogatiji proteinima te istovremeno sadrže najmanju količinu masti.
Vrste pripreme razlikuju se ovisno o dijelu goveda. Dok su goveđi odresci prvenstveno prikladni za prženje, svježi goveđi tartar može se jesti i sirov. U načelu je govedina mramorirane teksture, što predstavlja udio tetiva u mišićnom mesu. Čisto mišićno meso pri tome je crvenkaste ili smećkaste boje. U pogledu okusa, govedina često ima vrlo snažan, aromatičan ili pak blago gorak okus. Utjecaj na okus govedine prvenstveno ima dob i udio masti životinje. Konzistencija govedine poglavito je čvrsta i žilava – no kvalitetnom pripremom postaje mekana i sočna.
Odakle izvorno potječe govedina?
Ljudi jedu govedinu već tisućama godina, a ona je na jelovnike uvrštena uslijed udomaćivanja ove životinjske vrste. Danas se govedina proizvodi gotovo diljem svijeta. Pri tome se razlikuje stajsko držanje i držanje na otvorenom. Nakon klanja se goveđe meso izravno prerađuje u manje dijelove.
Kada je sezona govedine?
Govedina je, u različitim varijacijama, dostupna tijekom cijele godine. Govedina se može kupiti kako u svježem obliku, tako i zamrznuta iz rashladne vitrine. Osim toga, postoji i varijanta sušene govedine (takozvani „Beef Jerky”), koja je dostupna u obliku vrećice.
Za što se može upotrebljavati govedina i kako se treba čuvati?
Za proizvodnju govedine upotrebljava se ukupno više od 13 dijelova goveda. Među njima su vrat, donje i gornje rebro, pečena govedina, filet, pečenica, donji i gornji sloj, pisanica, trbušni pregib, prsa, vrh prsa i srž prsa, stezno rebro, plećka te prednji i stražnji but, baš kao i goveđi rep. Najplemenitijim komadima goveda najčešće se nazivaju pečena govedina ili filet, koji se prvenstveno odlikuju svojim visokim udjelom nemasnog mesa. Goveđi vrat najčešće sadrži više masti, ali i bogatiji okus.
Mesni proizvodi od govedine
Govedina se u raznim oblicima prerađuje u druge mesne proizvode. Tako se proizvode, na primjer, goveđi odresci, teleći odresci, goveđi tatar, mljevena govedina, ramstek i goveđe rolade. Dijelovi koljenice i rebara često se upotrebljavaju kao meso za juhu. Govedina se može jesti sirova ili pržiti, kuhati, kuhati na pari ili peći na roštilju. U hladnjaku se može čuvati oko tri do četiri dana pri temperaturi od četiri Celzijeva stupnja.
Ovo se nalazi u govedini
Općenito je gledano kod govedine riječ o zdravoj namirnici. Posebna je pozitivna odlika visok udio proteina, koji je relevantan za izgradnju mišića te k tomu podržava imunološki sustav tijela. Konzumacija govedine posebno je popularna među sportašima zbog visokog udjela kreatina. Međutim, masni komadi mesa morali bi se jesti umjereno. Bez obzira na to, kod govedine riječ je i o izvrsnom izvoru vitamina B12 i vitamina D, koji su važni za razne metaboličke funkcije u ljudskom organizmu.