Celer: hrskav i svjež plod

Celer se, poput korijena celera i celera listaša, ubraja u obitelj štitarki. Njegove stabljike listova mesnate su i snažne, no korijenje je zauzvrat vrlo malo. Ovo je povrće dostupno u različitim bojama – od bjelkaste i žućkaste sve do intenzivne zelene. Boja pri tome ne utječe na okus. 

Celer se ubraja u rod štitarki. Ovdje ćeš saznati sve o botanici i podrijetlu ovoga hrskavog povrća.

Botanika celera

Celer, znanstvenog naziva Apium graveolens var. dulce, dvogodišnja je biljka iz obitelji štitarki (Apiaceae). Tijekom prve godine izrasta u lisnatu rozetu. Tek tijekom druge godine izrasta nama poznata, isprepletena stabljika s brojnim klasovima cvjetova. Biljka celera može doseći visinu do jednog metra i ima snažan, mesnat glavni korijen. Listovi su tamnozelene boje, sjajni i imaju širok, duguljast oblik s valovitim ili nazubljenim rubom. Stabljike su šuplje i imaju istaknute izrasline listove na čvorovima. Mali cvjetovi klasova bijele su ili žućkaste boje. Plodovi odnosno sjemenke koji izrastaju iz njih prilično su mali uz dimenzije od svega dva ili tri milimetra.

Postoje različite sorte celera. Neke imaju vrlo nježne stabljike, koje su idealno prikladne za salatu ili kao međuobrok. Druge su čvrste konzistencije, no idealno su prikladne kao dodatak i pojačivač okusa u juhama i varivima.

Odakle izvorno potječe celer

Celer izvorno potječe iz područja Sredozemlja. Države poput Izraela, Španjolske i Italije sve do danas smatraju se glavnim područjima uzgoja celera. U drevnom Egiptu cvjetovi i listovi celera smatrali su se ljekovitom biljkom i polagali u grobove. Poglavito se uzgaja u državama Beneluksa, u Francuskoj i u Njemačkoj.

Celer se uzgaja diljem svijeta, između ostalog, u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. Biljka celera voli sunce te preferira vlažnu i dobro propusnu zemlju. U pravilu se celer uzgaja iz sjemenki. Nakon što one dosegnu određenu veličinu, mladice celera sade se na otvorenom. Uzgoj se provodi u nizovima ili malim skupinama biljki. Pri tome se biljke celera sade u razmaku od gotovo 30 centimetara kako bi imale dovoljno prostora za rast. Celer je potrebno dovoljno i redovito zalijevati.

Ovako možeš uzgajati celer iz stabljike

Ako imaš celer kod kuće i jednostavno ga se ne možeš zasititi, možeš ga samostalno uzgajati iz stabljike. Evo kako:

1. Odreži stabljike celera s početka korijena te tako stvori prostor za nove stabljike. Koristi se dugačkim, oštrim nožem i odreži stabljike otprilike dva i pol ili pet centimetara iznad korijena.
2. Temeljito očisti odrezani celer i vrh korijena vodom te ih osuši tapkanjem papirnatim ručnikom ili krpom. Svakako ukloni sve ostatke zemlje i štetočine.
3. Položi odrezani celer u zdjelu duboku od pet do osam centimetara i koja je djelomično napunjena toplom vodom. Postavi odrezani dio tako da korijen pokazuje prema dolje, a svježe odrezano područje prema gore.
4. Napuni zdjelu onom količinom vode koja je potrebna da prekrije dvije trećine odrezanog celera. Pazi na to da zdjela bude čista i dovoljno duboka da primi najmanje 100 mililitara vode, a da se ne prelijeva.
5. Postavi zdjelu na sunčano mjesto i pobrini se za to da odrezani dio celera svaki dan dobije šest ili sedam sati prirodnog svjetla. Svakodnevno dolijevaj vodu i u cijelosti je mijenjaj svaka dva ili tri dana.
6. Iz celera bi nakon pet ili sedam dana počeli izrastati izdanci. Zatim ga možeš premjestiti u lonac s dovoljnom količinom zemlje. Pažljivo izvadi celer iz zdjele te ga položi na zemlju za cvijeće u sredini lonca za biljke. Prekrij donje područje celera zemljom, i to tako da iz nje još samo strše novi izdanci celera.
7. Sada možeš promatrati kako izrasta novi celer. Redovito ga zalijevaj. Nakon otprilike tri mjeseca imat ćeš novi celer koji je spreman za konzumaciju.

Sadnja celera u vrtu: evo kako

Celer se idealno može uzgajati u vlastitom vrtu. Postupak je zbilja jednostavan:

1. Najprije pronađi odgovarajuće mjesto. Celeru je potrebno sunčano ili polusjenovito mjesto. Zemlja bi morala biti dobro propusna i vlažna. Dakle, pobrini se za to da je tlo vlažno, ali da se u njemu ne nakuplja vlaga.
2. Pripremi tlo tako što ćeš ga prorahliti. Ukloni kamenje i korijenje. Dodaj kompost ili druge organske materijale te tako obogati tlo hranjivim tvarima.
3. Sada možeš posijati celer: Celer se u proljeće i ljeto može izravno saditi u vrtu. Posipaj sjemenke izravno na tlo i prekrij ih tankim slojem zemlje. Temeljito zalij površinu.
4. Osiguraj da tlo bude vlažno tako što ćeš ga redovito zalijevati. Međutim, pazi na to da tlo nije suviše vlažno. Jedanput mjesečno dodaj uravnoteženo gnojivo u tlo.
5. Redovito uklanjaj korov kako bi celer imao dovoljno hranjivih tvari i mjesta.
6. Kada biljke krenu izrastati, podupri ih potpornim stalkom te tako spriječi presavijanje stabljika.
7. Stabljike celera možeš ubrati kada dosegnu duljinu od 25 do 30 centimetara. U tu ih svrhu jednostavno odreži oštrim nožem ili škarama.

Kada je sezona celera?

Sezona celera u srednjoj Europi traje od lipnja do listopada. U tomu je razdoblju idealno vrijeme ubiranja celera. Međutim, postoje i sorte koje mogu imati dulje ili kraće vrijeme ubiranja. Rano ubiranje može se provoditi od svibnja, dok su kasna ubiranja moguća sve do studenog, no pod uvjetom da je vrijeme dovoljno blago te da tlo nije zamrznuto.  

Celer i korijen celera ubrajaju se u obitelj štitarki, no imaju različita obilježja. Celer se u pravilu uzgaja zbog svoje dugačke, nježne strukture. Stabljike su svijetlozelene boje i imaju vlaknastu strukturu. Listovi celera uvijeni su, a stabljike su šuplje.

Za razliku od toga, korijen celera ima mesnat, kuglast korijen te se često upotrebljava kao povrće. Za razliku od običnog celera ili celera rebraša, kod korijena celera jedu se kako korijen tako i listovi. Korijen je smeđe boje i gomoljasta oblika. Listovi su grubi i nalikuju peršinu.

kcal: 15 kcal

Ugljikohidrati: 2,2 g

Bjelančevine: 1,2 g

Masti: 0,2 g

Vitamin A: 118 µg

Vitamin B1: 0,05 mg

Vitamin B2: 0,08 mg

Vitamin B6: 0,09 mg

Vitamin C: 7 mg

Vitamin E: 0,2 mg

Kalcij: 80 mg

Željezo: 0,2 mg

Kalij: 344 mg

Magnezij: 12 mg

Natrij: 132 mg

Celer nije samo ukusan i svestran sastojak u jelima, već je i iznimno zdrava sorta povrća. Konzumacija celera može osigurati brojne zdravstvene prednosti.

Obilje hranjivih tvari i antioksidansa

Celer je bogat raznim hranjivim tvarima, kao što su vitamini C i B, magnezij, kalij i dijetalna vlakna. Vitamini C i vitamini B podržavaju funkciju imunološkog sustava te potiču proizvodnju energije u tijelu. Magnezij i kalij koji su sadržani u celeru imaju važnu ulogu pri reguliranju krvnog tlaka te pridonose zdravlju srca i mišića. Celer je bogat dijetalnim vlaknima, koja mogu podržati probavu.

Također, celer je odličan izvor antioksidansa, kao što su flavonoidi i fenolni spojevi. Ti antioksidansi pomažu spriječiti oštećenja stanica u tijelu te mogu pridonijeti zdravlju kože, očiju i mozga.

Antibakterijski i protuupalni učinak

Celer je vrlo aromatičan. Razlog za to su eterična ulja koja su sadržana u njemu. Ona ne samo da su odlična okusa, već i imaju antibakterijski učinak. Eteričnim uljima koja se nalaze u celeru pripisuje se protuupalno djelovanje. Mogu pridonijeti ublažavanju upala u tijelu.

Može li se pojesti previše celera?

Kratak odgovor glasi: da. Iz zdravstvenog je aspekta u pravilu sigurno pojesti velike količine celera. Međutim, prekomjerna konzumacija u rijetkim slučajevima može dovesti do nadutosti, želučanih tegoba i proljeva. Ako zbog zdravstvenih razloga konzumiraš malu količinu natrija, imaj na umu da bi se celer zbog visokog sadržaja natrija morao samo umjereno konzumirati u okviru niskonatrijske dijete.

Celer je popularno povrće koje se upotrebljava u brojnim jelima. Kako bi celer imao dugačak rok trajanja te se očuvali njegov okus i hranjive tvari, moraš ga pravilno čuvati. Međutim, i tijekom kupnje potrebno je paziti na određene aspekte. Pokazat ćemo ti na što trebaš obratiti pozornost pri kupnji celera:

Je li bolje kupiti organski celer?

Organski celer uzgaja se u skladu sa strogim smjernicama te se smije tretirati samo prirodnim sredstvima. Stoga ti preporučujemo kupnju celera organske kvalitete. U okviru uobičajena uzgoja celera možda su se upotrebljavali pesticidi kako bi se zaštitio, na primjer, od štetočina i bolesti.

Kupnja celera: u nastavku donosimo na što trebaš obratiti pozornost

Kada je riječ o kupnji, pazi na to da celer bude svjež i hrskav. Svježi celer ima zelene, hrskave stabljike koje su čvrste i ne mogu se savijati. Također, na stabljikama se ne bi smjele nalaziti smeđe mrlje ni pukotine. Pazi na to da listovi izgledaju svježe i zeleno te da na njima nema naznaka uvenuća ni plijesni. Svježi celer možeš prepoznati i po okusu. Morao bi imati intenzivnu aromu te ne bi smio imati pokvaren miris.

Ovako trebaš čuvati celer

Celer se može čuvati u hladnjaku do dva tjedna. U tu bi se svrhu morao čuvati u plastičnoj vrećici u pretincu za povrće. Najbolje je dvaput zarezati plastičnu vrećicu kako bi kondenzirana voda mogla isteći, a celer ostao hrskav i svjež. Vrlo se dobro može i zamrznuti kada se pakira po porcijama, kako skuhan, tako i sirov. Tako se u zamrzivaču može čuvati do dvanaest mjeseci.

Celer je svestrano upotrebljiv. Na primjer, može se konzumirati u juhama, sirov s dipovima, kao povrće kuhano na pari ili pak u obliku soka. U pravilu se konzumiraju samo stabljike. Međutim, listovi također sadrže zdrave sastojke te se mogu, na primjer, upotrebljavati kao začin u juhama ili umacima ili pak kao bilje za dodatno pojačavanje okusa jela.

Može li se celer jesti sirov?

Da, celer se može jesti sirov. Idealno je prikladan kao međuobrok ili sastojak u salatama, smoothiejima i sokovima.

Mora li se celer oguliti?

Celer se u pravilu ne mora oguliti. Međutim, ako je celer posebno vlaknast, može biti korisno ukloniti vlakna s vanjskih stabljika kako bi jelo bilo ugodnije. To možeš učiniti gulilicom ili tako što ćeš ga prepoloviti. Tako ćeš moći vidjeti vlakna i jednostavno ih ukloniti kuhinjskim nožićem.

Smiju li se jesti listovi celera?

Listovi celera zbilja se mogu jesti. Imaju intenzivniji okus od stabljika, zbog čega tvojim juhama i varivima mogu osigurati intenzivniji okus. Također, listovi celera idealno su prikladni kao ukras u salatama.

Celer kao međuobrok

Celer je izvrstan i zdrav međuobrok. Posebno je ukusan kada se jede s dipom, a idealno su prikladni humus, gvakamole ili maslac od kikirikija. U okviru međuobroka možeš ga kombinirati i sa sirom, voćem ili orašastim plodovima.

Celer u smoothieju

Celer može biti izvrstan sastojak za smoothieje jer ima blagu aromu i bogat je hranjivim tvarima. Celer možeš upotrebljavati u smoothiejima te ga kombinirati s drugim zelenim sastojcima, kao što je špinat ili kelj. Svježe voće poput jabuka, kruške ili ananasa podarit će slatku notu smoothieju.

Kuhanje celera: u juhama i varivima

Zbog svojeg je aromatičnog okusa celer omiljen sastojak i temelj za juhe i variva. Bez obzira na to upotrebljavaš li ga sitno narezanog, s mrkvom i lukom kao bazom za aromatičan umak ili kao dodatak u juhama.  Celer se u pravilu odlično kombinira s drugim sortama povrća, kao što su mrkve, luk ili krumpir.