Svinjski obraz: krepki prilog

Svinjski obraz jest komad mesa iz svinjske glave. On je smješten bočno, s desne i lijeve strane usta. Budući da taj dio svinjske glave sadrži i mišić za žvakanje, to meso ima dugačka vlakna te velike količine vezivnog tkiva i masti. Svinjski obraz najčešće se nudi usoljen i termički obrađen, zbog čega – baš kao i usoljena koljenica – ima dulji rok trajanja.

Svinjski obraz često je sastavni dio mesne plate, koja se poslužuje s krvavicomi jetrenom kobasicom te kuhane potrbušine. Međutim, mogu se pronaći i u juhama i varivima ili dimljeni uz jelo od kelja. Budući da svinjski obraz sadrži više masti, mora se dulje termički obrađivati i kuhati s drugim namirnicama. Samo će tako razviti svoj tipičan okus.

Domaća svinja potječe od udomaćene svinje s Bliskog istoka, a ona je prije otprilike 8500 godina dospjela u Europu.

Meso svinjskog obraza nije prikladno za kratko prženje, već samo za kuhanje ili dugačko pečenje. Ovisno o sastavu mesa, taj postupak može potrajati sat vremena ili dva. Stoga većinom služi kao prilog u krepkim jelima kao što su juhe i variva ili se jede uz kiseli kupus i kelj. Međutim, posebno se u sredozemnom prostoru mogu pronaći različiti recepti, u okviru kojih se svinjski obraz prži uz upotrebu začina koji pojačavaju okus.

Svinjski obraz usto je odavno sastavni dio jelovnika međunarodnih gurmanskih restorana. Ondje se često kuha ili prži uz dodatak kvalitetnih – katkad i egzotičnih – začina te poslužuje uz odabrano povrće.

Ovako se treba čuvati svinjski obraz

Konzerviranjem i termičkom obradom svinjski obraz može se čuvati u hladnjaku na sedam stupnjeva oko pet dana. Naravno, može se čuvati i u zamrznutom obliku. U svrhu odmrzavanja potrebno je svinjske obraze staviti u hladnjak.

Dimljeni svinjski obraz sadrži važne vitamine, mineralne tvari i elemente u tragovima, kao što su vitamini B, željezo i cink.