Usoljena koljenica: sočan komad mesa

Usoljena koljenica naziva se i svinjska koljenica . To je komad mesa s potkoljenice svinje. Meso je nježno, s aromatičnim okusom, pri čemu postoje različite mogućnosti za pripremu. Oko naziva za ovu koljenicu kruže različite teorije.

Jedna od njih je sljedeća: nekoć se tijekom hodanja bez čvrste obuće zimi patilo od hladnih stopala. Tako se dugo tragalo za rješenjima kako bolje ovladati hladnim i zaleđenim putovima. Ideja: od kostiju cjevanica zaklanih životinja, na kojima je visjelo meso nogu, izrađivala su se „pomagala za hodanje” tako što bi se šuplja kost probušila te tetivama pričvrstila za stopala.

Naša domaća svinja potječe od udomaćene svinje s Bliskog istoka, a ona je prije otprilike 8500 godina dospjela u Europu.

Ovisno o regiji, usoljena koljenica priprema se na različite načine. Na sjeveru Njemačke najčešće se usoljava i zatim kuha. Na jugu Njemačke se, neusoljena, peče u pećnici ili pak priprema na roštilju. Ondje se gotovo jelo tada naziva „koljenica”. Svinjsku koljenicu obavija debeli sloj masti. Meso je vrlo nježno i aromatična okusa, iako je razdoblje njegove termičke obrade prilično dugačko. Meso se naposljetku mora moći lagano odvojiti od kosti. Prilozi svinjskoj ili usoljenoj koljenici razlikuju se ovisno o regiji.

Svježa usoljena koljenica ne bi se smjela čuvati dulje od tri dana u hladnjaku. Usoljena koljenica u konzervi treba se čuvati na hladnom mjestu. Potrebno je obratiti pozornost na rok trajanja naveden na limenci.

Usoljena koljenica na 100 grama sadrži oko 140 kilokalorija. Udio masti na 100 grama iznosi 7,9 grama. Također, u usoljenoj koljenici sadržani su važni vitamini i mineralne tvari. Među njima potrebno je, između ostalog, spomenuti vitamine B1 i B3. Vitamin B1 podržava životno važne fizičke i mentalne funkcije, dok vitamin B3 podržava metaboličke procese u tijelu te služi ćelijama za dobivanje energije.