Feta: grčki izvozni hit
Kod fete riječ je o grčkom siru od ovčjeg mlijeka, odnosno s određenim udjelom kozjeg mlijeka, koji dozrijeva u salamuri. Na zahtjev Grčke pojam „feta” je zaštićen, što znači da se ne smije proizvoditi izvan Grčke.
Feta ima ova posebna svojstva
Udio masti ovog sira u pravilu iznosi 40 posto. Budući da se ovčje, odnosno i kozje mlijeko, odlikuje vrlo visokim udjelom masti, feta također ima vrlo visok udio masti. Karakteristična značajka mu je bijela boja. Feta je polučvrsti rezani sir, koji je pomalo krhke konzistencije i stoga se lako mrvi.
Feta je ukusan hladan i topao
U mediteranskoj kuhinji, posebno u državi podrijetla, Grčkoj, u balkanskim državama te u Turskoj, feta se poslužuje u najrazličitijim varijantama kako u hladnom tako i u toplom obliku. S jedne strane služi kao prilog za obogaćivanje salata. Neki su primjeri toga svjetski poznata grčka salata, pastirska salata i salata od rajčica. Kod ovih se varijanti salate feta dodaje u obliku kriški ili kockica. Kod bugarske šopske salate od rajčice, krastavca i paprike feta se riba.
Odakle izvorno potječe feta?
Prava feta potječe iz Grčke i sastoji se od ovčjeg mlijeka. Postoje i povoljnije varijante, na primjer, „pastirski sir” ili „balkanski sir”, koji se, između ostalog, proizvode od kravljeg mlijeka. Feta ima zaštićenu oznaku podrijetla, a ona vrijedi diljem Europe. Prava feta proizvodi se kako na grčkom kopnu, tako i na otoku Lezbosu u skladu s tradicionalnim metodama. Pojam „feta” opisuje porcioniranje sira, a riječ „feta” znači „komad” odnosno „kriška”. Feta se već u grčkoj mitologiji spominje kao dar bogova.
Kada je sezona fete?
Sir od ovčjeg mlijeka u salamuri, koji potječe iz Grčke, proizvodi se tijekom cijele godine te je tijekom cijele godine i dostupan.
Za što se može primjenjivati feta i kako se treba čuvati?
Postoje brojne različite mogućnosti obrađivanja fete za topla predjela. U mediteranskoj se kuhinji rado panira u tvari ili peče u malim kalupima za nabujke, na primjer, uz dodatak rajčice, paprike, krastavca ili pak jaja, te poslužuje sa svježim bagetom.
Za glavna se jela feta rado primjenjuje za nabujke ili pak za punjenje jela od lisnatog tijesta te rajčica i paprike. Pri tome postoje brojni i raznoliki recepti za kuhanje koji ističu individualni karakter dotične zavičajne kuhinje. Feta je izvrstan prilog i mediteranskim salatama s maslinama. Feta se nakon otvaranja može u hladnjaku čuvati otprilike sedam dana.
Ovo se nalazi u feti
Feta se odlikuje velikom količinom mineralnih tvari kao što su kalcij i fosfor, a one potiču zdravlje zubi i kostiju.
kcal: 218 kcal
Ugljikohidrati: 0 g
Bjelančevine: 18,4 g
Masti: 16 g
Vitamin A: 180 µg
Vitamin B1: 0,04 mg
Vitamin B2: 0,3 mg
Vitamin B6: 0,1 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 0,5 mg
Kalcij: 500 mg
Željezo: 0,7 mg
Kalij: 150 mg
Magnezij: 25 mg
Natrij: 1300 mg