Soja: svestrana mahunarka

Rast biljke soje nalikuje rastu graha mahunara. Botanički je gledano riječ o mahunarki iz obitelji leguminoza. Iz biljke izrastaju mali, decentni bijeli ili pak blijedoljubičasti cvjetovi. Iz njih se razvijaju čahure soje, prekrivene sitnim dlačicama i dugačke svega nekoliko centimetara. U tim čahurama nalazi se do pet sjemenki. Sama zrna soje dugačka su između dva i najviše deset centimetara. Imaju okruglast, bubrežast oblik te su bijele ili smećkaste boje. U neprerađenom stanju imaju aromu nalik pravom piru ili žitu. Za razliku od toga, mlijeko iz zrna soje intenzivnog je slatko-kiselkastog okusa. 

Biljka soje uzgajala se u Japanu još prije više od 3000 godina, odnosno u Koreji prije oko 1500 godina. Tada je čovjek prvi put kultivirao soju, a ona se, tijekom tisućljeća, proširila diljem svijeta. Danas se soja uzgaja na više od šest posto poljoprivrednih uzgojnih površina koje su dostupne na svijetu. Ova biljka voli vlažnu i toplu klimu te najbolje uspijeva u suptropskim i tropskim područjima.

Zrna soje temelj su za proizvodnju najrazličitijih namirnica, na primjer, tofua, sojina mlijeka i drugih proizvoda. Međutim, soja nije toliko prikladna za sirovu konzumaciju. Kada su svježa, zrna soje nalikuju grašku, a mogu se poslužiti kuhana na pari ili skuhana, što je predjelo koje je poznato pod nazivom edamame. Sušena zrna soje mogu se čuvati nekoliko mjeseci na tamnom i suhom mjestu.

Zrna soje bogata su zdravim mastima te dijetalnim vlaknima, a k tomu sadrže velike količine vrijednih mineralnih tvari, zbog čega se općenito mogu kategorizirati kao vrlo zdrava namirnica. Osim toga, u soji se kriju velike količine proteina, zbog čega su proizvodi od soje posebno pogodni za povećanje mišićne mase.