Kapari: aromatičan začin
„Vitello tonnato”, špageti „alla puttanesca” i „Königsberger Klopse”: tek dodavanjem kapara ova jela dobivaju svoj poseban okus. Kada su svježi, gorka su okusa. Kada su konzervirani u soli, octu ili ulju, mogu se čuvati dulje vrijeme, gube većinu gorkih tvari i razvijaju svoju punu aromu.
Kapari imaju ova posebna svojstva
Grmovi kapara izuzetno su štedljivi i uspijevaju čak i na skeletnom, inače neplodnom tlu. Vjerojatno je to razlog za talijansku poslovicu, prema kojoj se biljka „hrani samo vjetrom i Suncem”. Među začine ubrajaju se cvjetni pupoljci grma kapara. Ako se ne uberu, grm kapara procvjetat će, čime nastaju veliki plodovi grma kapara, takozvane „jabuke kapara” ili „bobice kapara”. U načelu za kapare vrijedi sljedeće: što su manji, to su ukusniji, odnosno blažeg okusa.
Dugačka tradicija i složena berba
Arheološki nalazi potvrđuju da su se kapari već prije oko 6000 godina upotrebljavali kao začin za hranu te čak i kao lijek. Do danas se svježi pupoljci tijekom proljeća ubiru složenim ručnim procesom te nakon pranja i sušenja ukiseljuju u svrhu konzerviranja. Najrasprostranjenija je metoda konzerviranje u ulju ili octu, a posebnom delikatesom mnogi smatraju usoljene kapare. U svakom slučaju, mukotrpan ručni rad i složen postupak proizvodnje opravdavaju cijenu ovoga posebnog specijaliteta.
Odakle izvorno potječu kapari?
Grm kapara može se pronaći u cijelom području Sredozemlja. Samo se u malobrojnim zemljama, na primjer, Maroku, ubiru plodovi divljih grmova kapara. Većina ubranih plodova potječe s plantaža kapara u Turskoj, Grčkoj i Španjolskoj, ali i s juga Francuske i Italije.
Kada je sezona kapara?
Kapari se mogu ubrati svježe u proljeće. No tek će konzerviranjem razviti puninu svoje blage arome. Kapari u staklenci dostupni su tijekom cijele godine i imaju, pod uvjetom pravilna čuvanja, vrlo dugačak vijek trajanja.
Za što se mogu upotrebljavati kapari i kako se trebaju čuvati?
Kapari su dostupni u raznim sortama i veličinama. Mali kapari idealno su prikladni za pesto, dip ili ukusan preljev za salatu. Veći kapari, takozvane „jabuke kapara”, osiguravaju posebnu aromu na pizzi, u rižotu ili u umacima za tjesteninu. Juhe i variva također mogu dobiti „točku na i” dodaju li im se kapari. Kapari konzervirani u soli ili octu morali bi se isprati prije konzumacije i držati oko 20 minuta u vodi. U nastavku možeš istisnuti pupoljke i sitno ih nasjeckati. Važno: toplim jelima dodaj kapare tek na samom kraju jer arome i dobri sastojci mogu brzo nestati pri dodiru s toplinom.
Pri kupnji bi pupoljci kapara morali biti u cijelosti zatvoreni te imati maslinastu ili plavo-zelenu boju. Otvorene staklenke u hladnjaku imaju gotovo neograničen rok trajanja. Međutim, pazi na to da kapari konzervirani u ulju ili salamuri uvijek budu prekrivene tekućinom.
Ovo se nalazi u kaparima
U kaparima se nalaze vitamini B2 i E, baš kao i brojne mineralne tvari poput kalija, magnezija, natrija i kalcija te flavonoid kvercetin, čije antioksidacijsko djelovanje suzbija radikale.
kcal: 28 kcal
Ugljikohidrati: 2,66 g
Bjelančevine: 2,12 g
Masti: 0,42 g
Vitamin A: 0 µg
Vitamin B1: 0 mg
Vitamin B2: 0,14 mg
Vitamin B6: 0 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 1,36 mg
Kalcij: 46 mg
Željezo: 0,86 mg
Kalij: 26 mg
Magnezij: 17 mg
Natrij: 2780 mg