Kopar: ukusno ljetno začinsko bilje

Kopar (Anethum graveolens L.) je jednogodišnja zeljasta biljka koja doseže visine rasta od 30 do 75 centimetara – rijetko čak i do 120 centimetara. Svi dijelovi biljke imaju aromatičan miris. Okus kopra varira od intenzivno-kiselog i preko blago gorkog sve do lagano slatkasto-aromatičnog. Sušene sjemenke imaju okus koji podsjeća na kim. Svježa biljka kopra ima puno slađi okus od sušenih plodova. Kako listovi tako i nakupine plodova kopra važan su sastojak pri konzerviranju kiselih krastavaca, kiselog kupusa, bundeve s gorušicom te pri proizvodnji biljnog octa.

Biljka kopra potječe s juga Europe, iz područja Sredozemlja, odakle se prije oko 5000 godina proširila sve do sjevera Europe. Najstariji spomeni mogu se pronaći u drevnom Egiptu, gdje je kopar naveden kao jedan od predmeta koji se polažu u grob. Tijekom srednjeg vijeka kopar se upotrebljavao kao ljekovita biljka za ublažavanje brojnih tegoba.

Svježi kopar ima sladak, aromatičan i blago pikantan okus, slično kao komorač ili anis. On služi kao aromatičan začin za juhe, umake i salate te je izvrsno prikladan kao začin za jela od jaja, krumpir, ribu, morske plodove, salatu od krastavca, svježi sir i bijele umake. Osim toga, on služi kao začin mesnim jelima te piletini i vinu. Tipična ljetna biljka tijekom kuhanja gubi velik dio svoje biljno-slatkaste arome, zbog čega bi se kopar morao dodati neposredno prije posluživanja. Doziranje sušenog kopra potrebno je blago povećati. Zeleni kopar ili lisnati kopar može se dobro upotrebljavati za dodavanje svježih akcenata jelima, odnosno njihovo vizualno atraktivno posluživanje.

Ovako se treba čuvati kopar

Nažalost, sušeni kopar gubi brojne aktivne tvari i aromu. No kada se zamrzne, kopar zadržava svoj intenzivni pikantan okus. Najbolje je čuvati kopar rashlađen pri oko nula Celzijevih stupnjeva i uz relativnu vlažnost zraka od 95 posto. Ako se kopar dodatno zapakira u foliju, njegov rok trajanja može iznositi do tri tjedna.

Kopar je bogat vitaminom C. On stoga, između ostalog, ublažava glavobolju. Dodatni je razlog za to njegov velik udio eteričnih ulja, zbog čega kopar ima djelovanje koje potiče apetit, ublažava grčeve te pospješuje probavu. Stoga je kopar pravo čudotvorno sredstvo u slučaju želučanih i crijevnih tegoba, tegoba s bubrezima, bolesti jetre i žučnog mjehura te žgaravice, ali i kod hemoroida, nadutosti i čireva. Također, kopar ima baktericidno djelovanje protiv određenih crijevnih bakterija.